San svakog pušača je da u što skorijem periodu ostavi pušenje, ali svako ko je nekada pokušao da se reši ove loše navike, shvatio je da to uopšte nije lako.
Obaveštenja koja se od pre nekoliko godina nalaze na paklicama cigareta, kao da nisu dovoljna, pa broj pušača u celom svetu raste, a zabrinjava i to štio se sa ovom nezdravom aktivnošću počinje sve ranije.
Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju – Objektiv.rs
Neki se trude da smanje broj popušenih cigareta, kako bi pre svega uštedeli, ali i kako bi, po onome što veruju, manje štetili svom zdravlju.
Međutim, zabluda je da će se zdravlje poboljšati samo smanjivanjem broja popušenih cigareta.
Svaki dim utiče na zdravlje, i stvarno nema velike razlike u tome da li pušite 10 cigareta ili paklicu, narušavate svoje zdravlje do opasnog nivoa.
Povećava se rizik od astme
Pušenje može da bude okidač za nastanak astme, čak i kod ljudi koji nemaju genetske predispozicije za ovu bolest. Glavni simptom ovog oboljenja jeste grčenje mišića koji oblažu disajne puteve, takozvani bronhospazam.
Tada se javljaju zviždanje u plućima i kratak dah, a kako dim nastavlja svoj put kroz pluća, može da dovede i do nastanka drugih problema.
U okviru jednog istraživanja, zapaljena cigareta je zakačena za cilindar napunjen belim pamukom, a rezultati su pokazali da je već nakon jedne cigarete pamuk počeo da menja boju. Posle nekoliko cigareta, pamuk je u potpunosti izgubio belu boju, a 300 cigareta kasnije bio je boje rđe i postao gumenast od katrana.
Srce napornije radi
Pušenje remeti procese koji utiču na razlaganje masnoća u telu.
Nikotin narušava sposobnost tela da pravilno razgrađuje lipoproteine niske gustine (LDL), što omogućava štetnim holesterolima da neometano prolaze kroz organizam. Ovi holesteroli lako mogu da se zgusnu i da dovedu do nastanka plaka u krvim sudovima.
Uistinu, plakovi od loših masti ne mogu da se formiraju odjednom, i za njih je potrebno vreme. Međutim, nivo LDL holesterola počinje da raste već posle prve cigarete.
Uz to, pušenje uništava nivoe korisnih enzima i proteina koji pospešuju rad dobrog holesterola, čije je uloga u uklanjanju lošeg hoolesterola ogromna.
Podstiče kiselinu i šteti stomaku
Nikotin smanjuje snagu zaštitnog omotača želuca, a jedna cigareta je dovoljna da dođe do refluksa želudačne kiseline. Pušenje povećava mogućnost dolaska želudačne kiseline do jednjaka, štop dovodi do bolne iritacije.
Do ovoga dolazi zato što se prilikom pušenja onemogućava rad opne koja štiti jednjak od upliva kiseline.
Pored toga što je stomak “zauzet” izbacivanjem kiseline, on ne može ni da apsorbuje vitamine C i E i druge hranjive materije, što dovodi do osećaja slabosti.
Ne smiruje već uznemirava
Iako mnogi veruju da su cigarete odlično sredstvo za umanjenje stresa i uklanjanje nervoze, ovaj stav je potpuno pogrešan. Istina je da nikotin brzo dolazi do mozga i da utiče na centar za emocije, ali ovo dejstvo je veoma kratko.
Kada prođe njegovo dejstvo, mozak se povlači u takozvano “stanje povklačenje”, što dovodi do nastanka osećaja anksioznosti.
Svaki naredni dim cigareta utiče na odumiranje moždanih receptora za dopamin, koji utiču na to da se osećate dobro i zadovoljno.
Izaziva infekcije nosa
Sinusi su obloženi sitnim dlačicama koje se nalaze i u plućima, i čiji je zadatak da spreči zaštitnu sluz da dospe u pluća. Kada dim cigareta dospe do nosa, dlačice se ukoče, a sluz počne da se taloži mnogo u sinusima, mnogo više nego što je to normalno.
Na ovaj način se povećava rizik od upala i infekcija, a zapušen nos lako može i da izazove glavobolju.
Stvara se pritisak u ušima
Duvanski dim ulazi i u uši, pa ih sprečava da se prirodno čiste. Tako dolazi do nakupljanja tečnosti u srednjem uhu, što može da izazove bolove.
BONUS VIDEO:
Komentari (0)