“Šuma od konca, zemlje i zvuka“: Izložba brazilskog umetnika Ernesta Neta (VIDEO)

Ogromne, ručno heklane strukture vise sa stakleno-gvozdenog krova, stvarajući utisak šumske krošnje ili organskog krova koji diše i pomera se iznad publike

Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju
Foto: Screenshot/YouTube/Lucydelic

U monumentalnoj Nef dvorani obnovljenog Grand Palaisa u Parizu otvorena je jedna od najambicioznijih instalacija savremene umetnosti ovog leta “Nosso Barco Tambor Terra“ brazilskog umetnika Ernesta Neta, koja prostor pretvara u taktilni, mirisni i zvučni “živi organizam“ ispleten od tekstila, kore drveta, zemlje i začina.

Instalacija, postavljena između 6. juna i 25. jula 2025. godine, osmišljena je kao potpuno uranjajuće iskustvo u kojem posetioci ne posmatraju umetnost — već u njoj učestvuju. Ogromne, ručno heklane strukture vise sa stakleno-gvozdenog krova Grand Palaisa, stvarajući utisak šumske krošnje ili organskog krova koji diše i pomera se iznad publike.

Umetničko delo je izrađeno od pamuka, kore drveta, biljnih vlakana, zemlje i začina poput cimeta, kurkume i bibera, čiji mirisi ispunjavaju prostor i doprinose osećaju “živog pejzaža“. Posetioci hodaju bosi po mekim tekstilnim podlogama, prolaze kroz viseće mreže i zaustavljaju se u prostorima nalik skrovištima ili prirodnim zaklonima.

Umetnost koja se svira, dodiruje i udiše

Jedan od centralnih elemenata instalacije su skriveni i vidljivi perkusivni instrumenti,bubnjevi iz različitih delova sveta koji se aktiviraju tokom performansa i radionica. Publika je pozvana da ih sama svira, pretvarajući izložbu u kolektivni ritmički događaj.

“Brod, bubanj, zemlja“ – simbolika putovanja i povezanosti

Naziv instalacije “Nosso Barco Tambor Terra“ („Naš brod, bubanj, zemlja“)  spaja tri simboličke dimenzije: putovanje, ritam i tlo.

“Brod“ upućuje na kretanje i migracije, uključujući i istorijske, transatlantske tokove; “bubanj“ na univerzalni jezik ritma i rituala; a “zemlja“ na poreklo, ekologiju i zajednički izvor života.

Umetnik, poznat po radu sa autohtonim i zanatskim tehnikama, gradi prostor koji povezuje telo i prirodu, naglašavajući ideju da je ljudsko iskustvo deo većeg, živog sistema.

Umetnost kao iskustvo, a ne objekat

Kritičari i kustosi opisuju Netoov rad kao “ritualni prostor“ koji poziva na usporavanje, dodir i pažnju. Umesto pasivnog posmatranja, posetioci postaju učesnici u zajedničkom iskustvu koje uključuje telo, čula i emocije.

U vremenu ubrzane digitalne svakodnevice, instalacija u Grand Palaisu funkcioniše kao privremeno utočište,prostor u kojem umetnost postaje nešto što se hoda, diše i deli.

Izložba je otvorena za javnost do 25. jula 2025. godine, uz besplatan ulaz.

 

 

View this post on Instagram

 

A post shared by MAAT (@maatmuseum)

 

Izvor:

Komentari (0)

    Trenutno nema komentara. Budite prvi koji će komentarisati!

Ostavite komentar