Za pesimizam je poznato da je to nepoželjno stanje uma, pošto osobe koje imaju previše negativan pogled na svet, negativno utiču i na sebe i na druge.
Definitivno ste sebi nekada rekli nešto poput: “ Znao sam da ću se ovako osećati …“, “Znao sam da ću se ponovo uplašiti …“, “Znao sam da neću uspeti …“ itd.
Srž ovakvih i sličnih izjava čine očekivanja koje osoba ima od datih situacija ili sebe.
Osobu negativna očekivanja navode da zamišlja negativne ishode što stvara strah i druge negativne emocije i kada se osoba zaista nađe u datoj situaciji ona je sklona da ta osećanja i doživi.
Kada doživi negativna osećanja osoba ima “potvdu“ za svoja početna očekivanja, piše Vaš psiholog.
Nakon što se taj proces ponovi nekoliko puta osoba postaje uverena da će se to dešavati i ubuduće. Tako nastaju uverenja koja kreiraju realnost osobe koja ih poseduje.
Ne postoji jedna objektivna, svima istovetna realnost. Očekivanja kreiraju uverenja, uverenja kreiraju realnost a realnost “potvrđuje“ naša očekivanja.
Klasičan primer negativnih očekivanja imamo kod anksioznosti.
Osoba koja je sklona anksioznosti zamišlja negativne ishode, ima negativna očekivanja u vezi određenih situacija i na taj onačin ona kreira anksioznost. Zatim ona je sklona da pojavu anksioznosti vidi kao “potvrdu“ za opravdanost i tačnost svojih početnih negativnih očekivanja. Tako se stvara začarani krug koji nazivamo „samoispunjujuće proročanstvo“.
Kako da naučimo sebe ili druge da izađemo iz tog negativnog začaranog kruga?
Tako što negativna očekivanja treba zameni tinultim očekivanjem, odnosno odustati od predviđanja, tačnije zamišljanja budućnosti. Svaka anksioznost je plod fantazije, onoga što bi moglo da se desi u bližoj ili daljoj budučnosti a ne onoga što se zaista i dešava, sada i ovde.
Jedina realnost je ona koja se dešava sada, u sadašnjem trenutku, sve ostalo je fatazija, imaginacija, zamišljanje, konstrukcija. Negativna očekivanja su negativne imaginacije koje osobu u vode u negativna osećanja. Fantazija proizvodi osećanja isto onoliko verno i realistično kao i realnost, primer toga je gledanje dobrog filma.
Odustajanjem od fantazije i zamišljanja budućih ishoda osoba sebe lišava anksioznosti i fokusira se na sadašnji trenutak i akciju, odnosno ponašanje koje je korisno u datoj situaciji i datom momentu.
Zato, umesto da kažete sebi: Siguran sam da će … kažite sebi: Ne znam šta će se dogoditi i zato je bolje da ne razmišljam o tome sada … ako se to dogodi razmišljaću o tome tada … Sa takvom filozofijom lišićete sebe gomile nepotrebnog stresa i anksioznosti povodom stvari koje se nisu i najverovatnije nikada neće ni dogoditi.
Komentari (0)