Slavimo Svetog Jovana Zlatoustog: Danas uzmite u ruke neku knjigu i pročitajte bar nekoliko rečenica

Njegov život bio je ispunjen borbom za istinu, skromnošću i ljubavlju prema bližnjima

Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju
Foto: Wikipedia

Srpska pravoslavna crkva danas slavi Svetog Jovana Zlatoustog.

Sveti Jovan Zlatousti, jedan od najpoštovanijih svetitelja u pravoslavlju, bio je Patrijarh carigradski i veliki teolog iz 4. veka. Poznat je po izuzetnoj mudrosti, propovedima koje su nadahnule vernike i talentu za govor, zbog čega je dobio naziv “Zlatousti”. Njegove homilije i pisana dela predstavljaju značajan deo hrišćanskog nasleđa.

Sveti Jovan je poznat i kao autor Liturgije Svetog Jovana Zlatoustog, koja se danas koristi u pravoslavnim crkvama širom sveta. Njegov život bio je ispunjen borbom za istinu, skromnošću i ljubavlju prema bližnjima.

Autor je knjige “O sveštenstvu”, a zbog svojih izuzetnih govorničkih sposobnosti dobio je nadimak “Zlatousti”. Danas se ceni u celom hrišćanskom svetu, a kažu da je za života bio omiljen među običnim svetom, kom se rado obraćao i tumačio Sveto pismo.

Sveti Jovan Zlatousti je bio veliki borac protiv jeretika, a često je propovedao o ličnoj i društvenoj etici, braneći siromašne i izrabljivane, a osuđujući bogate i one koji drže vlast.

Posle sukoba sa caricom Evdoksijom, prognan je u mesto Koman u Jermeniji gde je umro 407. godine. Njegove mošti su krstaši 1204. odneli iz Carigrada u Rim, gde su počivale sve dok 2004. dogovorom nisu ponovo vraćene u današnji Istanbul.

U mnogim srpskim porodicama, ovaj svetac slavi se kao krsna slava, a pošto je u pitanju jedan od najučenijih svetitelja, danas bi obavezno trebalo da uzmete u ruke neku knjigu i pročitate bar nekoliko rečenica.

U nekim krajevima Srbije još se veruje da danas žene ne smeju da u ruke uzimaju vunicu, konac ili igle, jer Jovan Zlatousti ne želi da one na njegov praznik rade, već da se umesto materijalnom posvete duhovnom radu.

 

Izvor: Objektiv.rs, Wikipedia

Komentari (0)

    Trenutno nema komentara. Budite prvi koji će komentarisati!

Ostavite komentar