U nedelju, 17. aprila, vernici Srpske pravoslavne crkve obeležavaju praznik Cveti, dan na koji je Isus Hristos ušao u Jerusalim.
Cveti u srpskom narodnom kalendaru zauzimaju veoma važno mesto i njih prate brojni običaji koji imaju za cilj da verujućima donesu ono što im je potrebno.
Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju – Objektiv.rs
Veče pred Cveti, deca treba da naberu prolećno cveće i bilje i da ga potope u vodu. Istom vodom, ujutru se treba umiti, kako bi se obezbedili zdravlje i lepota.
Svaka biljka koja se ubere i potopi u vodu nosi sa sobom određenu simboliku, pa se tako beru margarete, da bi svi ukućani bili lepi i krupni, dren da bi bili jaki i zdravi, ljubičice, da bi bili mirišljavi i privlačni a vrbove grančice, da svi budu napredni.
U nekim krajevima, u vodu se stavljalo i zlatno ili srebrno prstenje, a kuća se kitila grančicama leske, šimšira, gloga i drena.
Jedan pomalo zaboravljeni običaj nalaže da ukućani u zoru odlaze u polje, takođe u potragu za cvećem. Onaj ko prvi ubere cvet i vrati se sa njim kući, prema verovanju, ima pravo da poželi jednu želju koja će se sigurno ispuniti.

Nekada su na ovaj dan, devojke sejale lan, jer se smatralo da će dobro napredovati.
U Šumadiji momci i devojke sastaju i uzajamno poklanjaju cveće, gde svaki cvet ima određenu simboliku. Pošto je i dalje post u toku, pevanje i igranje je zabranjeno. Potpuno suprotna praksa postoji u istočnoj Srbiji, gde su se u stara vremena devojke i momci sastajali na raskršćima ili kod crkve. Tada bi se naložila vatra i povelo kolo.
Na Cveti se u Vojvodini izbegavalo sađenje povrća, naročito boranije, jer se verovalo da neće dobro rađati.
Praznik je korišćen za posete prijateljima, a veruje se da na Cveti treba da se pričesti svako ko to nije uradio na Teodorovu subotu.
BONUS VIDEO:
Komentari (0)