Šumadinac Dragan otkrio tajnu srpske rakije: Da bi bila čista kao suza – cedi je kroz ŠAJKAČU (FOTO)

Rakija je tradicionalno piće u Srbiji, a smatra se da se koristi još iz vremena Nemanjića

Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju
Foto: Rina

Srpska rakija nadaleko je poznata, ona je u našem narodu lek za telo, za dušu, ali i sredstvo za dezinfekciju i mnogo toga još. Većina domaćina peče je na tradicionlan način pokušavajući da dobije što jaču i što ljuću, ali ipak imaju i jedan trik.

Dok rakija odležava u buretu, stvaraju se čestice koje je zamućuju pa se ona posle cedi i to ni manje, ni više već kroz šajkaču.

Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju – Objektiv.rs

– Odvajkada se šajkača u šumadijskim selima koristila  da se kroz nju procedi rakija. Nekada davno nije bilo ovih modernih materijala i gaza, pa je ta tradicinalna srpska kapa bila svima od višestruke koristi. Bio je to dug proces da se kroz nju procedi, ali delotvoran. Rakija bude čista kao suza. Taj običaj se i dalje održao u brojnim domaćinstvima kroz Šumadiju. Šajkača se pravi od čoje, mekog i debelog sukna od valjane vune za izradu odeće.  Nosi se i leti i zimi jer drži konstantnu temperaturu glave – izjavio je za RINU, domaćin Dragan Jovanović iz sela Zagorica kod Topole.

Srbiju očekuje “zimski” POČETAK proleća: Poznati meteorolog otkrio kada nam dolazi TOPLIJE vreme

Najčešće voćke od kojih se rakija pravi svakako su šljiva, kajsija i dunja, ali brojni domaćini upravo poput Dragana pokušavaju i odrđene eksperimente, nadaju se da će žestoku kapljicu napraviti od kupusa ili krompira. Mada ni tada nema većih promena kad je proces pravljenja u pitanju.

– Posle sakupljanja voća i stavljanja u kace kreće fermentacija tj. vrenje kljuka. Sledeći korak je prepek, odnosno vađenje srca rakije. U kazan se sipa meka rakija uz dodavanje 20 odsto hladne bunarske vode. Odvaja se oko dva litra kad prvo poteče rakija i to se prosipa, zatim se peče do momenta kada iz kazana počne da teče rakija slabija od 40 stepeni. To što se dobije je srce rakije. Dobijena količina se sipa u hrastovo bure da odleži oko šest meseci – otkriva Dragan.

Ovaj meštanin sela Zagorica svojvremeno je pokušao i da napravi prvu šumadijsku tekilu i to od agave koju uzgaja u svom dvorištu.

– List agave se isecka na sitne komade, usitnio sam ih dodatno u muljaču za grožđe, doda se kvasac i voda. Posle previranja pristupa se pečenju kao i ostalih rakija i od jednog kazana dobije se oko 18 litara čiste tekile. Ukus je identičan kao i industrijska tekila koja se može kupiti u trgovinama, kod nas se slabo konzumira –  rekao je Dragan.

Izvor: Rina.rs

Komentari (1)

Ostavite komentar