Pored Sretenja kao jednog od najznačajnijih praznika u našem verskom kalendaru, na ovaj dan dogodila su se u istorijskom smislu dva najznačajnija događaja koja su obeležila dalju pravnu i političku poziciju tadašnje Srbije. Pitali smo Beograđane da li znaju koji praznik proslavljamo danas, ali i istorijsku pozadinu i poreklo proslavljanja Dana državnosti.
Veliki broj ispitanika nije znao koji praznik proslavljamo, a najveću pažnju nam je privukao deka koji je saopštio da danas proslavlja svoj rođendan.
Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju – Objektiv.rs
“Danas je praznik državnosti države Srbije, a na današnji dan je 1804. podignut Prvi srpski ustanak. Danas je i moj rođendan”, odgovorio je stariji gospodin.
Podsećamo, 15. februara 1804. godine je podignut Prvi srpski ustanak čime je zvanično počelo oslobađanje od turske vladavine, a na isti dan 1835. godine donet je prvi moderni ustav Srbije, takozvani Sretenjski ustav.
Kneževina i Kraljevina Srbija imala je potom više različitih ustavnih akata: 1838, 1869, 1888, 1901. i 1903. godine.
Nakon završetka Drugog svetskog rata, od 1945. godine, u potpuno izmenjenim uslovima, Srbija je u sastavu federalne Jugoslavije četiri puta usvajala najviši zakonodavni akt, a aktuelni Ustav Republike Srbije je donet 30. oktobra 2006. godine.
Na Sretenje 1804. godine, na zboru uglednih Srba sa teritorije Beogradskog pašaluka u Orašcu, doneta je odluka o podizanju ustanka protiv Turaka, a za vožda je izabran Đorđe Petrović – Karađorđe. Nakon tri godine oslobođen je Beogradski pašaluk, međutim, dalju sudbinu ustanka odredio je epilog Rusko-turskog rata, odnosno sklapanje mira u Bukureštu 1812. godine.
VUČIĆ: Sretenje je za nas i bukvar i čitanka, najvažniji datum u kalendaru naše lepe Srbije (FOTO)
Na isti dan 1835. godine, u Kragujevcu je donet prvi Ustav Kneževine Srbije, simbolično nazvan Sretenjski, a prema istorijskim izvorima, njegovu sadržinu je delom oblikovao ustav Belgije i Francuske.
Tvorac jednog od najmodernijih i najliberalnijih ustava tog doba bio je Dimitrije Davidović, čuveni političar i publicista. Prema odrednicama sadržanim u Ustavu, prvi put u našoj istoriji je došlo do podele na sudsku, izvršnu i zakonodavnu vlast. Međutim, proklamovanje Ustava je odmah izazavalo negodovanje Austrije, Rusije i Turske, zbog čega je ubrzo došlo do njegove suspenzije. Naime, Velike sile su ovaj akt smatrale previše liberalnim, a ako uporedimo tadašnje ustave evropskih zemalja on i jeste bio dosta progresivan za tadašnje uslove.
Šta su još građani Beograda imali da kažu na tu temu pogledajte u video anketi na početku teksta.
Komentari (0)