Šanse su velike da ćete videti, kada uđete na društvene mreže, većinom nasmejana lica i “savršene” živote.
Ipak, to ne znači da je sve tako kako izgleda na prvi pogled.
Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju – Objektiv.rs
Zapravo su izgledi veći, da se još neko suočava sa sličnim problemima kao i svi, ali, iz nekog razloga, većina ljudi želi da to “gurne pod tepih” i da makar na mrežama ima život kakav zapravo priželjkuju.
Ipak, društvene mreže otkrivaju ne samo to, već se i po obrascima logovanja i objavljivanja, može saznati dosta toga o mentalnom zdravlju neke osobe.
Naučnicima i psiholozima je ovo sa razlogom omiljena tema, a jedno istraživanje obuhvatilo je čak 9.479 ljudi – od kojih je 688 dijagnostikovano sa kliničkom depresijom. Istraživači su uzeli u obzir vreme i sadržaj tvitova, kako bi pronašli značajan obrazac koji može pomoći u identifikovanju osoba sa depresijom.
Ljudi koji su imali mentalnih problema, više su bili aktivni između 19 časova i ponoći, a manje aktivni od 3 do 6 ujutru. Kada je u pitanju sadržaj, generalno, tvitovi depresivnih ljudi uključuju više samorefleksije i promišljanja, nego tvitovi ljudi koji se ne bore sa psihološkim problemima. Što su bliže zori, to su depresivni ljudi postajali sve zamišljeniji, samoreflektivniji i emotivniji.
Interesantno je da su obe grupe bile najaktivnije oko 9 sati uveče, ali se to objašnjava što je u većini slučajeva to vreme nakon večere, kada se pripremamo polako za spavanje, te veliki broj ljudi upravo u ovo vreme najviše koristi društvene mreže.
Zašto je to bitno?
Ljudi funkcionišu po principu cirkadijalnog ritma, odnosno ciklusa spavanja i budnosti, koji utiče na hormone, ponašanje i kogniciju. “Nije iznenađujuće što je stabilan dnevni ciklus aktivnosti, važan za održavanje fizičkog i mentalnog zdravlja”, pišu autori studije. “U stvari, poremećaji ljudskog cirkadijalnog ritma, snažno su povezani sa poremećajima raspoloženja, poput depresije i anksioznosti, bipolarnog i graničnog poremećaja ličnosti.”
Analizom društvenih medija, ova studija identifikuje jednu fazu ciklusa spavanja – budnosti, za koju se čini da je promenjena depresijom. Doba dana između 19 časova i ponoć, sa vrhuncem u 21 sat, vremen je kada su ljudi kojima je dijagnostikovana depresija, obično znatno aktivniji na mreži od ne-depresivnih ljudi.
Potrebno je više istraživanja da bi se potvrdila povezanost, ali istraživači kažu da bi društveni mediji mogli biti korisno sredstvo u prepoznavanju poremećaja mentalnog zdravlja, poput depresije, i ranoj intervenciji.
Komentari (0)