U užurbanom načinu života, najbolji saveti za mršavljenje često su oni najjednostavniji – ideje koje možemo lako da usvojimo i kojih ćemo se dugoročno pridržavati. Jedno istraživanje ukazalo je na dva takva saveta: produžite period bez hrane tokom noći i doručkujte ranije.
Istraživači predvođeni timom iz Barselonskog instituta za globalno zdravlje (ISGlobal) u Španiji analizirali su podatke o ishrani i telesnoj težini 7.074 osobe starosti od 40 do 65 godina. Utvrdili su da su ranija večera i raniji doručak, uz izbegavanje unosa hrane između obroka, povezani sa nižim indeksom telesne mase (BMI) nakon pet godina.
Iako je indeks telesne mase (BMI) nesavršen pokazatelj gojaznosti, ovi rezultati dopunjuju sve veći broj istraživanja koja se bave uticajem vremena obroka na zdravlje.
Istraživači smatraju da bi njihovi nalazi mogli da budu povezani sa cirkadijalnim ritmom, odnosno unutrašnjim biološkim satom koji funkcioniše u ciklusu od 24 sata i reguliše brojne procese u organizmu, uključujući smenjivanje budnosti i sna.
„Naši rezultati, u skladu sa drugim novijim istraživanjima, ukazuju na to da bi produžavanje noćnog posta moglo da pomogne u održavanju zdrave telesne težine, pod uslovom da ga prate ranija večera i raniji doručak“, izjavila je epidemiološkinja Lusijana Pons-Muzo iz instituta ISGlobal.

„Smatramo da bi razlog za to mogao da bude činjenica da je unos hrane u ranijem delu dana bolje usklađen sa cirkadijalnim ritmom, što omogućava efikasnije sagorevanje kalorija i bolju regulaciju apetita, a samim tim može da doprinese održavanju zdrave telesne težine.“
Istraživanje je obuhvatilo nekoliko statističkih metoda, uzimajući u obzir faktore kao što su starost ispitanika i kvalitet sna. Rezultati su pokazali da su kasniji doručak i češći obroci povezani sa višim indeksom telesne mase, dok je duži period noćnog posta bio povezan sa nižim BMI-jem.
„Ove povezanosti bile su naročito izražene kod žena u periodu pre menopauze“, naveli su autori u naučnom časopisu International Journal of Behavioral Nutrition and Physical Activity.
Istraživači su sproveli i analizu kojom su ispitanike grupisali prema njihovim navikama u ishrani. Na taj način mogli su detaljnije da sagledaju rezultate i razlike između muškaraca i žena.
Jedna od izdvojenih grupa obuhvatala je isključivo muškarce. Oni su prvi obrok u proseku jeli oko 14 časova, tokom noći postili približno 17 sati, a među njima je bilo više osoba koje konzumiraju alkohol, puše ili su nezaposlene.
„Kod jedne podgrupe muškaraca koji su praktikovali povremeni post preskakanjem doručka primetili smo da takva praksa nema uticaja na telesnu težinu“, izjavila je epidemiološkinja Kamij Lasal iz instituta ISGlobal.
„Druga istraživanja sprovedena na osobama sa gojaznošću pokazala su da ova metoda, kada je reč o dugoročnom smanjenju telesne težine, nije ništa efikasnija od običnog smanjenja kalorijskog unosa.“
Istraživanje nije bilo osmišljeno tako da dokaže direktnu uzročno-posledičnu vezu, ali je ukazalo na nekoliko značajnih povezanosti.
Ukoliko trenutno preskačete doručak u pokušaju da smanjite unos kalorija, možda bi bilo korisnije da pomerite večeru u raniji termin, a da doručak ipak ne izostavljate.
„Postoje različiti načini praktikovanja onoga što nazivamo povremenim postom, a naše istraživanje odnosi se na jedan od njih – noćni post“, objasnila je Lasal.
Istraživači pretpostavljaju da bi duži noćni post i raniji doručak mogli bolje da usklade organizam sa njegovim unutrašnjim biološkim ritmom. Među procesima na koje bi to moglo da utiče su regulacija lučenja insulina i skladištenje masti, mada su potrebna dodatna istraživanja kako bi se ove pretpostavke potvrdile.

Ulogu bi mogao da ima i san. Poznato je da je dovoljno sna od ključnog značaja za zdravlje, a obrasci ishrane opisani u istraživanju mogli bi da budu povoljniji i za kvalitetan odmor.
Buduća istraživanja mogla bi da obuhvate veći broj ispitanika različitog porekla i životnih navika, kao i da traju duže. Naučnici bi mogli da sprovedu i kliničke studije u kojima bi učesnici dobijali konkretna uputstva o vremenu obroka, kako bi se pratilo kako takve promene utiču na njihovo zdravlje i telesnu težinu.
U međuvremenu, pojavili su se i novi dokazi. Analiza randomizovanih kontrolisanih studija iz 2026. godine pokazala je da vremenski ograničena ishrana, kada se obroci započinju i završavaju ranije tokom dana, ima povoljniji uticaj na telesnu težinu i nivo šećera u krvi nego kada se obroci pomeraju u kasnije sate.
„Naše istraživanje deo je nove naučne oblasti poznate kao hrononutricija, koja se ne bavi samo time šta jedemo, već i vremenom obroka i njihovom učestalošću“, izjavila je epidemiološkinja Ana Palomar-Kros iz instituta ISGlobal.
„Osnova ovog istraživanja jeste saznanje da neuobičajeni obrasci unosa hrane mogu da budu u sukobu sa cirkadijalnim sistemom – skupom unutrašnjih bioloških satova koji regulišu smenjivanje dana i noći, kao i fiziološke procese koji prate te cikluse.“
BONUS VIDEO:







Komentari (0)