Da li će posle Kanade i Australija poći svojim putem u odnosu na SAD?

Poruka američkim saveznicima: prekinite s ulizivanjem Vašingtonu

Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju
Foto: Printscreen CBS News

Bivši australijski premijer Malkolm Turnbul ocenio je da je politika koju vodi sadašnja američka vlada nanela štetu ugledu SAD u svetu, oslabila njihove odnose sa saveznicima i njihov uticaj u azijsko-pacifičkom regionu. Turnbul je pozvao tradicionalne američke saveznike da prestanu sa ulizivanjem Vašingtonu, da se više oslanjaju na sopstvene snage i u budućnosti vode samostalniju spoljnu politiku.

U Azijsko-pacifičkom regionu, pa i šire, ovih dana pažnju politikologa i novinara privlači podkast intervju koji je kanadsko-američki novinar Dejvid Frum obavio sa bivšim premijerom Australije Malkolmom Turnbulom.

Intervju naslovljen “Kako je Tramp izgubio Aziju” analizira promene koje je agresivna ekonomska i vojna politika američkog predsednika u drugom mandatu donela Azijsko-pacifičkom regionu i posledice koje ona ima na odnose SAD i njihovih tradicionalnih saveznika u tom delu sveta.

Slabljenje američkog antikineskog bloka

Upitan da uporedi trenutnu političku koheziju SAD, njenih tradicionalnih saveznika u azijsko-pacifičkom regionu, poput Japana i Australije, i država koje nastoje da se vojnopolitički odupru pritisku Pekinga, kao što su Vijetnam i Indonezija, sa situacijom iz vremena njegovog mandata, Malkolm Turnbul je ukazao na promenu američke politike.

Turnbul, koji je bio na čelu australijske vlade od 2015. do 2018. godine, rekao je: “SAD su, ne slučajno ili spletom okolnosti, već namerno postale manje pouzdan saveznik – to je deo njihove politike.”

Pravnik po profesiji, Turnblum koji se u prošlosti bavio i novinarstvom i bankarskim poslovima, slično kanadskom šefu države Majku Karniju, primećuje:

“SAD su (u prošlosti) bar tvrdile da su njihova dela u međunarodnoj sferi, upotreba sile širom sveta, bili usmereni da podrže demokratiju, odnosno, demokratske vrednosti, ili možda biste mogli reći – američke vrednosti. Sada, međutim, to više ne čine. Tramp kaže: Sila boga ne moli. Otud, prirodno, američki saveznici se okreću drugima.”

Kada je u pitanju grubo postupanje američkog predsednika prema višedecenijskim saveznicima, poslednjih dana u žiži interesovanja su, zbog carinskog rata koji se upravo rasplamsao, (opet) odnosi Vašingtona i Otave.

“Pritisak, maltretiranje i pretnje kojim su se SAD okomile na Kanadu su neverovatni. Da ste u prošlosti napisali politički roman u kojem američki predsednik radi u odnosu na Kanadu ono što radi Tramp, on bi bio smatran fantazijom”, kaže Turnbul.

I dok u anglosaksonskim zemljama s kojima Vašington ima čvrste veze unazad bar do Drugog svetskog rata uprkos visokim carinama i verbalnim uvredama i dalje možda postoji određeni rezervoar dobre volje prema SAD, isto ne važi za Vijetnam, Indoneziju, pa možda i Filipine. To su zemlje koje Vašington nastoji da uključi u svoj azijski blok za zauzdavanje NR Kine i sa kojima ima odnose koji se više zasnivaju na trenutnoj obostranoj koristi nego na istorijskom i kulturnom afinitetu. Zato, saglasni su i Turnbul i Frum, uticaj SAD u azijsko-pacifičkom regionu slabi.

Pad moći SAD

Na pitanje da prokomentariše koliko su SAD moćne u 2026. godini u poređenju sa pre desetak leta kada je on bio šef australijske države sedamdesetjednogodišnji Turnbul kaže:

“Sigurno su manje moćne u odnosu na Kinu. To je jasno, usled ogromnog rasta u ekonomskoj i vojnoj moći Kine. Međusobna pozicija SAD i Kine se promenila i to bi se desilo bez obzira na to da li je predsednik Donald Tramp ili ne, ali mislim da je Tramp uzdrmao puno prijatelja i saveznika , kao i gore navedene zemlje koje nisu bliske sa SAD toliko koliko su to Kanada i Australija. A sa ovim vrlo pogrešnim ratom protiv Irana demonstrirao je i granice (američke) moći i podsetio sve saveznike u Zalivu da to što imaju američke baze njih čini metom za Iran, umesto da ih štiti od Irana.”

Novinar Frum, urednik dugovečnog časopisa Atlantik koji se izdaje u Vašingtonu, smatra da je Tramp po svim kriterijumima izgubio rat protiv Irana uprkos ogromnoj šteti koje su SAD nanele toj muslimanskoj državi, i australijskog sagovornika pita kakve će posledice taj poraz imati na američku moć u Pacifiku.

“On je nesumnjivo podrio ugled SAD u svetu. Nesposobnost SAD da uspeju u konfliktu sa Iranom je neverovatna – ko bi pomislio da je to moguće?”, čudi se Turnbul.

Poruka američkim saveznicima: prekinite s ulizivanjem Vašingtonu

Taj iskusni političar iz redova Liberalne partije dalje ističe da je zagovarao autonomiju još za vreme svog predsedavanja australijskom vladom, te pozdravlja govor kanadskog premijera Majka Karnija na Svetskom ekonomskog forumu u Davosu ranije ove godine, u kojem je ovaj ustvrdio da tzv. srednje sile treba više da međusobno sarađuju i vode nezavisniju politiku od Vašingtona.

“U ovim uslovima sve zemlje, a naročito tradicionalni američki saveznici, moraju da se više zaštite od rizika, da više međusobno sarađuju i da se više uzdaju u sebe,” kaže Turbul i dodaje: “Mislim da ćemo im biti bolji saveznik ako smo iskreniji sa SAD i više se uzdamo u sebe, te manje zavisimo od njih.”

U svom pozivu na politički otklon od Vašingtona, on je, međutim, trezven i oprezan: “Moramo paziti da nama ne ovladaju emocije. Odnosi Australije i Kanade sa SAD daleko nadilaze jednog predsednika ili premijera – oni su duboki i, mislim, trajni. Ali, poruka iz svega ovoga je da poltronstvo mora da prestane – moramo da se više pouzdamo u sebe i budemo iskreniji sa SAD.”

Turnbul dalje razvija viziju toga kako bi tradicionalni saveznici Vašingtona poput Kanbere i Otave u budućnosti trebali da se ponašaju.

“Ne treba više da smatramo SAD sa lidera slobodnog sveta – moramo da sami zacrtamo svoju budućnost, shvatajući da naši interesi neće uvek biti saglasni sa američkim. Pre smo smatrali da delimo vrednosti i interese sa SAD. Međutim, sada, pošteno rečeno, više ne možemo da kažemo da američka administracija, bar ne ova, deli naše političke vrednosti. Često, isto važi i za interese.”

SAD neće braniti Tajvan protiv matice Kine?

Na skepsu novinara Atlantika, koji smatra da SAD neće braniti Tajvan u slučaju rata između matice i te ostrvske provincije pošto one nemaju dovoljno snage ni da savladaju Iran, Turnbul odgovara ističući da je sam predsednik Tramp u intervjuu agenciji Blumberg 2024. godine praktično izneo ozbiljne sumnje u vezi toga da li SAD mogu i žele da zaštite Tajvan .

Turnbul dodaje i da je brodograditeljski kapacitet Kine 200 puta veći od američkog, te da bi, pod pretpostavkom da je došlo do jedne vrste pat pozicije u pomorskom okršaju između SAD i Kine nakon većeg obostranog gubitka brodovlja, ova druga znatno brže obnovila svoju ratnu mornaricu.

Konačno, on postavlja pitanje: “Nije li zapanjujuće da je toliko rezervi američke municije istrošeno u konfliktu sa Iranom, koji nije sukob sa ravnopravnim protivnikom kakvi su Kina ili Rusija? Nakon onolike priče o i uverenosti u američku vojnu moć, to izaziva vrlo realnu zabinutost – i u samim SAD”.

Bivši australijski premijer svoje razmišljanje o posledicama Trampove spoljne politike po američke saveznike zaključuje sledećim rečima: “Možete biti skeptični u vezi sa tezom koju je Majk Karni predstavio za srednje sile. Ali, šta je alternativa? To da se vučete kao neki čep ulizica koji poskakuje iza SAD dok one srljaju iz jednog čina ličnog interesa u drugi. Jedina alternativa, iako teška, složena i rizična, je veće oslanjanje na sopstvene snage i saradnja sa drugim državama koje imaju slične interese.”

Izvor: RTS

Komentari (0)

    Trenutno nema komentara. Budite prvi koji će komentarisati!

Ostavite komentar

Izdvojeno za vas