Ministar Stanković o sunovratu Univerziteta u Beogradu: “Ozbiljan stepen neodgovornosti rukovodstva”

Ministar je podsetio da Univerzitet uživa autonomiju te se odgovornost za ovakav rezultat ne može prebacivati na druge

Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju
Foto: Tanjug/Jadranka Ilić

Ministar prosvete Dejan Vuk Stanković ocenio je danas da je pad Univerziteta u Beogradu na Šangajskoj listi za čak sto pozicija vidljiv i očigledno štetan epilog aktivnih blokada nastavno-naučnog procesa na visokoškolskim ustanovama koje su obeležile akademsku 2024/2025. godinu, kao i političkog obrasca i delovanja takozvane, kako je naveo, studentsko-profesorske liste.

– U svetlu najnovijih podataka o plasmanu Univerziteta u Beogradu na Šangajskoj listi, može jedino da se konstatuje ozbiljan stepen neodgovornosti rukovodstva Univerziteta u Beogradu i značajnog dela rukovodstava njegovih fakulteta – naveo je Stanković.

Ministar je podsetio da Univerzitet u Beogradu uživa nastavnu, naučnu i upravljačku autonomiju propisanu zakonom i podzakonskim aktima, te se odgovornost za ovakav rezultat ne može prebacivati na druge, saopštilo je Ministarstvo prosvete.

– Rektor i pojedini politički glasni pojedinci i profesionalno neodgovorni dekani, pod plaštom ‘podrške studentskim zahtevima’, kontinuirano su postupali na štetu akademskog života i budućnosti studenata – istakao je ministar.

Naveo je da su na Univerzitetu umesto predavanja, naučno-istraživačkog rada i podsticanja akademske radoznalosti, cvetali, kako je naveo, vulgarni politički aktivizam i politikantstvo, medijsko targetiranje neistomišljenika i produbljivanje podela među nastavnim osobljem i studentima.

– To je svedočanstvo o praktičnom poimanju autonomije rektora Đokića, koje je, umesto očuvanju i razvoju, vodilo urušavanju ustanove građene decenijama – dodao je Stanković.

Istakao je da su u godini ozbiljne krize univerzitetskog života u Beogradu i drugim univerzitetskim centrima Srbije, predsednik Republike, Vlada Republike Srbije i resorno Ministarstvo prosvete preduzimali mere kako bi omogućili nastavak funkcionisanja visokoškolskih ustanova i završetak školske godine.

– Omogućen je završetak akademske godine, utvrđene su kvote i sproveden upis, značajno su povećane zarade profesorima i saradnicima na univerzitetima, obezbeđeno je pokriće 50 odsto školarine za samofinansirajuće studente, plaćeni su materijalni troškovi rada visokoškolskih ustanova i isplaćeni časovi nadoknade nastavnom osoblju – naveo je ministar.

Stanković je dodao da je ukinuta i navodno sporna Uredba o finansiranju nastavnog i naučnog rada.

– Rezultat na Šangajskoj listi otvara ozbiljno pitanje da li je delu politički angažovanog rukovodstva Univerziteta dnevna politika postala važnija od nauke. Delim viziju predsednika Republike Aleksandra Vučića o neophodnosti kadrovskih i organizacionih promena na univerzitetu, kao i o potrebi uvođenja načela konkurencije u visoko obrazovanje, uključujući mogućnost dolaska inostranih univerziteta. Načelo konkurencije doprinosilo je unapređenju brojnih društvenih oblasti, pa bi njegovo pažljivo i odgovorno uvođenje trebalo razmotriti i u sistemu visokog obrazovanja – smatra ministar.

Istakao je da država, kao osnivač i glavni finansijer Univerziteta u Beogradu, mora da insistira na principima odgovornosti koji se mogu svesti na tri reči: rad, red i disciplina.

– Srbija je zemlja talentovanih mladih ljudi sa velikim potencijalom za nauku, dok je Univerzitet u Beogradu jedan od kamena temeljca obrazovnog i naučnog razvoja zemlje. Upravo zato promene moraju početi što pre radi očuvanja institucije, unapređenja kvaliteta visokog obrazovanja i, pre svega, bolje budućnosti mladih i generacija koje dolaze – naveo je ministar Stanković.

Prema najnovijem izdanju Šangajske liste (ARWU- The Academic Ranking of World Universities), Univerzitet u Beogradu rangiran je u grupi od 501-600 najboljih univerziteta na svetu.

To znači da je najstariji univerzitet u Srbiji pao na listi u odnosu na prošlu godinu, kada je bio među 500 najboljih svetskih univerziteta.

Šangajska lista meri učinak univerziteta kroz niz međunarodno uporedivih pokazatelja, a na plasman odlučujuće utiču kvalitet obrazovanja, alumnisti koji su osvojili Nobelove nagrade i Fildsove medalje, kvalitet nastavnog osoblja, zaposleni koji su osvojili Nobelove nagrade i Fildsove medalje.

Izvor: Tanjug

Komentari (0)

    Trenutno nema komentara. Budite prvi koji će komentarisati!

Ostavite komentar