Suze nisu znak slabosti: Evo zašto plakanje može da donese olakšanje i umanji stres

Stručnjaci objašnjavaju na koji način suze mogu da pomognu telu i umu

Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju
Foto: Magnific/Drazen Zigic

Plakanje mnogi doživljavaju kao znak tuge ili slabosti, ali ono zapravo predstavlja prirodan odgovor organizma na snažne emocije.

Verovatno ste i sami primetili da se posle dobrog plača često javlja osećaj olakšanja, kao da je veliki teret pao sa leđa. To nije slučajnost, već rezultat složenih procesa koji se istovremeno odvijaju u telu i mozgu.

Stručnjaci objašnjavaju da suze mogu da imaju važnu ulogu u obradi emocija, smanjenju stresa i vraćanju unutrašnje ravnoteže.

Foto: Magnific/magnific

Zašto plakanje donosi osećaj olakšanja?

Osećaj koji se javlja nakon plača nije posledica samo ispoljavanja emocija. Reč je o složenoj igri emocionalnih, fizioloških i društvenih faktora, zbog čega ovaj naizgled jednostavan čin predstavlja svojevrstan mehanizam za emocionalno isceljenje i jačanje otpornosti.

Plakanje omogućava da izrazimo osećanja koja smo možda dugo potiskivali, bilo da je reč o tuzi, frustraciji, ljutnji ili žalosti. Takvo emocionalno oslobađanje može da bude veoma katarzično jer nas oslobađa težine intenzivnih emocija.

Sa druge strane, potiskivanje osećanja može da izazove dodatni stres i napetost. Upravo zato plakanje služi kao prirodan način za smanjenje emocionalnog pritiska i može da donese stvarni osećaj olakšanja.

Foto: Pixabay/Anemone123

Emocije i fizički bol su često povezani

Psihološkinja Grejs Tvorek objasnila je da su bol i emocije često isprepleteni. Kada osoba oseća jak fizički bol, lako može da se jave i frustracija ili ljutnja.

Nakon plača, mnogi uspevaju bolje da kontrolišu takva osećanja i da ih oslobode, što može da utiče i na to da se fizički bol doživi kao manje intenzivan.

Foto: Magnific/wayhomestudio

Endorfini i oksitocin pomažu da se osećamo bolje

Plakanje podstiče oslobađanje endorfina, prirodnih hormona koji popravljaju raspoloženje. Oni mogu da ublaže negativne posledice stresa i doprinesu osećaju smirenosti.

Tokom plača telo takođe može da otpusti oksitocin, poznat kao hormon ljubavi ili hormon povezivanja. Ovaj hormon podstiče osećaj bliskosti, društvene povezanosti i emocionalne podrške, što dodatno može da utiče na osećaj olakšanja.

Psihološkinja Tvorek dodaje da nakon dobrog plača parasimpatički nervni sistem, koji je zadužen za odmor i oporavak organizma, može da preuzme kontrolu. Zbog toga mnogi imaju utisak da je veliki teret nestao i da stvari odjednom izgledaju jasnije.

Foto: Magnific/magnific

Suze mogu da budu i način komunikacije

Plakanje nije važno samo zbog onoga što osećamo, već i zbog načina na koji komuniciramo sa drugima.

Suze predstavljaju oblik neverbalne komunikacije kojim drugima pokazujemo da smo ranjivi ili da nam je potrebna pomoć. Takva reakcija često izaziva empatiju i podršku ljudi iz našeg okruženja, čime se dodatno jačaju društvene veze.

Kada se osoba oseća shvaćeno i podržano, to može da bude veoma utešno. Otvoren razgovor nakon toga često vodi ka pronalaženju rešenja problema, što dodatno ublažava emocionalno opterećenje.

Foto: Pixabay/Sunriseforever

Katarza pomaže u obradi teških emocija

Stručnjaci smatraju da plakanje može da pomogne u procesu suočavanja sa teškim iskustvima i emocijama.

Na taj način lakše prihvatamo sopstvena osećanja, obrađujemo ih i postepeno razvijamo veću emocionalnu otpornost.

Suze mogu da ublaže i fizičku nelagodnost

Malo ljudi zna da suze sadrže prirodne materije koje mogu da deluju kao blag prirodni lek protiv bolova.

Zbog toga plakanje ponekad može da ublaži fizičku nelagodnost ili tenzione glavobolje koje su povezane sa stresom.

Foto: Pixabay/IamFOSNA

Plakanje je prirodan odgovor organizma

Iako mnogi pokušavaju da zadrže suze, stručnjaci ističu da one predstavljaju važan deo prirodnog mehanizma kojim telo i um obrađuju intenzivne emocije. Plakanje može da donese emocionalno rasterećenje, podstakne osećaj smirenosti, ojača povezanost sa drugim ljudima i čak pomogne u ublažavanju pojedinih fizičkih tegoba, zbog čega ga ne treba posmatrati kao znak slabosti, već kao normalan deo ljudskog iskustva.

Izvor: Objektiv.rs

Komentari (0)

    Trenutno nema komentara. Budite prvi koji će komentarisati!

Ostavite komentar