ŠTADIN zdravstveni izveštaj: 52% Evropljana se oseća usamljeno

Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju
Foto: STADA

Uprkos činjenici da živimo u svetu društvenih mreža, tehnologija koje nam omogućavaju brz i neograničen kontakt i pružaju osećaj da smo povezani više nego ikada, u isto vreme socijalna izolovanost i osećaj usamljenosti narastajući je problem širom sveta i muči više od polovine Evropljana.

Zdravstveni izveštaj STADA grupe za 2024. godinu pokazuje da dve trećine Evropljana (65%) svoje mentalno zdravlje ocenjuje kao veoma dobro ili prilično dobro, dok samo 9 procenata smatra da je ono loše. Uprkos tome, čak 52% evropske populacije oseća usamljenost. I dok bismo očekivali da od usamljenosti najviše pate starije osobe, upravo je suprotno – najviše su pogođeni mladi! Među Evropljanima starijim od 55 godina, 41% kaže da se oseća usamljeno, ali isto tvrdi čak 63% mladih između 18 i 35 godina.

Koliko je samoća teška?

Štadino zdravstveno istraživanje otkriva da se najviše usamljenima osećaju stanovnici Poljske (61%), Finske i Švedske (59%), Slovačke (58%) i Kazahstana (57%).

Na pitanje da li se osećaju usamljeno, 4% građana Srbije tvrdi da se uvek osećaju usamljeno, isto toliko Mađara i Italijana. Duplo više ih je u Austriji i Danskoj (8%), a da se često osećaju usamljeno kaže 16% Britanaca i 17% Šveđana.

Foto: STADA

Previše rada i nedostatak vremena za društvene kontakte kao najznačajniji razlog usamljenosti navodi 29% građana Srbije i Bugarske, 28% Poljaka, 27% Austrijanaca. Navedeni uzrok znatno manje pogađa Šveđane i Dance (19%). Smrt supružnika ili člana porodice razlog je usamljenosti za 23% Iraca, 21% Poljaka i Britanaca. U Srbiji 14% građana ovaj problem ističe kao razlog usamljenosti.

Kao glavni uzrok usamljenosti čak 27% mladih u Evropi ističe previše rada i radnih obaveza, a taj stav podržava 31% vršnjaka u Slovačkoj, 29% Švajcaraca, 18% mladih u Srbiji i svega 11% Italijana. Veća je verovatnoća da će se žene (57%) osećati usamljene nego muškarci (46%), a ovaj osećaj ima tendenciju opadanja sa godinama.

Kako sanirati epidemiju usamljenosti?

Podrobnijim uvidom takođe se otkriva i jaka veza između fizičkog i mentalnog blagostanja: Većina fizički spremnih Evropljana (83%) svoje mentalno zdravlje ocenila je pozitivno, dok je takvu ocenu dalo samo 28% onih koji se fizički ne osećaju dobro. Ovo ukazuje na delikatan

odnos između fizičke spreme i mentalnog zdravlja i na to koliko su ta dva činioca međusobno blisko povezana.

Foto: STADA

Ipak, naziru se i potencijalna rešenja za ovakvu raširenu usamljenost: Polovina Evropljana (46%) vidi bolju ravnotežu između poslovnog i privatnog života kao ključ za smanjivanje osećaja usamljenosti i rešavanje izazova vezanih za mentalno zdravlje. U uspostavljanju bolje ravnoteže između posla i privatnog života prednjače građani Srbije (59%) i Portugala (58%). Oko 43% Evropljana poboljšanje vidi u boljoj ekonomskoj situaciji čemu se najviše nadaju u Srbiji (63%), Portugalu (62%) i Mađarskoj (56%).

Svaki treći Evropljanin smatra da se situacija može poboljšati skraćivanjem vremena koje se provodi na mreži, u čemu prednjače građani Srbije (43%), Irci (38%) i Danci (36%). Za konkretniju podršku starijoj populaciji najviše insistiraju Španci (39%) i Danci (37%), a od građana Srbije svega 22%.

Ovo su rezultati iz međunarodnog Zdravstvenog izveštaja STADA grupe za 2024. godinu, reprezentativne studije koja je obuhvatila više od 46.000 ispitanika iz 23 zemlje, među kojima su i građani Srbije.

Izvor: Objektiv.rs

Komentari (1)

Ostavite komentar

  1. Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija je imala rešenje. Bratstvo i jedinstvo. Preteča Evropske unije. Hahaha..... sve dolazi kako je Tito zamislio Jugoslaviju. U Americi, režiser Majkle Mur javno izneo da za zdravstveno osiguranje potreban je jedan fond, da su svi osigurani bezuslovno. Jer, zdravlje nacije je najvažniji faktor za dravu, Privatne osiguravajuće kuće samo profitiraju. Hahahhaa..... Gde bi SFRJ bila danas, 35 godina od razbijanja, kad je za 35 posleratnih godina izgradila svu zemlju..... autoputeve, hidrocentrale, kombinate, institute....Samo neka nalaze manu SFRJ..... biće pun krug kad-tad. Najviše je blati oni što su imali najviše koristi.

    Odgovori