Hrvatska ne postoji ni 30 godina, a optužuje: “Srbija nam već dva veka krade književnost, još od Vuka Karadžića!”

U saopštenju se ocenjuje da je u pitanju "bezočna krađa i otimačina"

Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju
Foto: Wikipedia/Wikimedia/Crop/MazzyBor

Matica hrvatska je optužila Maticu srpsku za “prisvajanje” hrvatske književne baštine, zbog objavljivanja dela Marina Držića u ediciji “Deset vekova srpske književnosti”.

U saopštenju se ocenjuje da je u pitanju “bezočna krađa i otimačina”.

“Matica hrvatska kao čuvar i zaštitnik za sveukupnu hrvatsku kulturu dužna je da reaguje na ovu bezočnu krađu/otimačinu”, navodi se u saopštenju Matice hrvatske, prenela je Hina.

U saopštenju navode i da bi bilo “lepo i korisno čuti vest da Matica srpska promoviše hrvatsku književnost i objavljuje dela hrvatskih književnika”.

Ističe se da je prvi od ciljeva zacrtanih uspostavljanjem matice slovenskih naroda bio upoznavanje svoje nacionalne kulture, a onda i kulture drugih naroda i sredina, što je, kako kažu, određeno i prvim Pravilima Matice hrvatske i prvim Statutom Matice srpske.

Proslava u novoj formi: Biblioteka Matice srpske obeležava svoj dan onlajn

Tvrde da su svedoci  “megalomanskog projekta Matice srpske pod nazivom ‘Deset vekova srpske književnosti’ u kojem su se našli stari hrvatski pisci koji su stvarali u Dubrovniku objedinjeni pod zajedničkim imenom srpske književnosti”.

“Istorija srpskog svojatanja hrvatske književne i kulturne baštine ponavlja se, na žalost, već duže od dva veka, od prvih štampanih izdanja Vuka Кaradžića, pa je stoga potrebno tu pojavu posmatrati imajući u vidu tri nivoa”, navodi se u izjavi Matice hrvatske.

Reč je, kažu, o kulturološkom, stručno-jezičkom i političkom nivou prisvajanja hrvatske književnoistorijske baštine, a kada je reč o kulturološkom niovu, Matica smatra da je objavljivanje dela najznačajnijih hrvatskih pisaca koji su delovali u 16. i 17. veku u Dubrovniku, pod zajedničkim nazivnikom ‘Deset vekova srpske književnosti’, trajni pokušaj srpske kulturne elite da sanira srpski književnoistorijski diskontinuitet.

Poput Fort Noksa: Narodna biblioteka ponovo radi, ali pod rigoroznim mera opreza

Pratite nas i putem iOS i  android aplikacije – Objektiv.rs



Izvor: Politika

Komentari (0)

    Trenutno nema komentara. Budite prvi koji će komentarisati!

Ostavite komentar