Slede dva tropska dana, bez klime se ne može: Evo kako da je koristite, a da ne ugrozite zdravlje

Nepravilno korišćenje klime može i da šteti, pa stručnjaci Gradskog zavoda za javno zdravlje preporučuju kako da to izbegnemo

Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju
Foto: Unsplash/Izumi Barton

Republički hidrometeorološki zavod za naredna dva dana najvljuje tropske temperature, pa će nam klima uređaji i dalje biti više nego neophodni da bismo preživeli vrućine.

Ipak, nepravilno korišćenje klime može i da šteti, pa stručnjaci Gradskog zavoda za javno zdravlje preporučuju kako da to izbegnemo.

Posledice mogu biti banalne, kao što su prehlade, kratkotrajne glavobolje i slično, do ozbiljnih posledica usled podhlađivanja određenih delova ili čitavog tela (neuralgije – bolovi duž nervnih završetaka, pareze ili paralize mišića i nerava, reumatske tegobe – ukočenost, migrenozne glavobolje, pad imuniteta, toplotni šok pri naglom izlasku u spoljnu sredinu i dr.).

Prema rečima dr sc. med. Vesne Slepčević, specijaliste higijene u GZZJZ, najveći problem je što se ne vodi računa kolika je razlika spoljašnje temperature vazduha i one koja se postiže korišćenjem klima-uređaja.

– Kada vi naglo promenite sredinu sa takvom razlikom u temperaturi, organizam se izlaže stresu, jer nema dovoljno vremena da se adaptira na novonastale uslove. Tu najviše trpi kardiovaskulrani sistem, krvni sudovi koji znamo da se na toploti šire, a pri nižim temperaturama se skupljaju.

Opšte zdravstvene preporuke korišćenja uređaja i sistema za hlađenje vazduha podrazumevaju sledeće:

– Rashladne uređaje uključivati kada je temperatura spoljašnjeg vazduha veća od 30 stepeni. Kada su spoljašnje temperature niže, ne uključivati rashladne uređaje jer se mogu obezbediti povoljni mikroklimatski uslovi prirodnim provetravanjem zatvorenog prostora;

– Optimalna temperatura vazduha zatvorenog prostora tokom letnjeg perioda treba da je za 5-10 stepeni niža u odnosu na spoljnu temperaturu vazduha, odnosno leti da se kreće u rasponu 24 – 28 stepeni;

– Podesiti obim ventilacije i klimatizacije na niže vrednosti protoka vazduha;

– Na unutrašnjim otvorima podesiti položaj žaluzina za usmeravanje vazduha tako da prisutne osobe nisu u struji vazdušnog toka;

– Povremeno napuštati prostoriju odnosno pomeriti se iz zone kretanja rashlađenog vazduha;

– Redovno i često kompletno provetravanje prostorija otvaranjem prozora, u periodima dana kada je spoljna temperatura niža;

 

Izvor: Objektiv.rs

Komentari (0)

    Trenutno nema komentara. Budite prvi koji će komentarisati!

Ostavite komentar