Ponovo neslavna statistika Beograda po zagađenju, jedan deo grada posebno zabrinjava

Manje od Beograda zagađeni su Mumbaj, Zagreb, Skoplje i Sofija, a iza njih na ovoj listi je Peking

Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju
Beograd
TANJUG / MILICA NIKOLIC

Nova godina – stari problemi. Vazduh u Srbiji ponovo je izrazito zagađen, a merenja u Beogradu pokazala su da je oko 1 sat noćas stepen zagađenja bio najviši od početka decembra 2019.

Tri merna mesta u Beogradu i tri u Pančevu registruju danas, prema merenjima naše agencije najviši, peti stepen zagađenja vazduha, a jednako je alarmantna situacija i u Novom Sadu, Smederevu i Nišu, piše Blic.

Kada se govori o uzročnicima zagađenja vazduha, već neko vreme se vodi polemika javnosti, je li veći problem saobraćaj, industrija ili dim iz dimnjaka, a odgovor na to nudi mapa Agencije za zaštitu životne sredine. Tako se iščitava da u Pančevu vazduh zagađuje industrija, a u ostalim mestima krivac je saobraćaj.

Zanimljivo je i da grafikon na sajtu Agencije, koji prikazuje zastupljenost PM 10 i PM 2,5 čestica na različitim mernim stanicama u Beogradu (Stari grad, Mostar i Zeleno brdo), pokazuje da je noćas u 1 sat iza ponoći zagađenje bilo veoma veliko. Zapravo, u pitanju je naviši nivo zastupljenosti ovih štetnih čestica u poslednjih mesec dana!

Da je vazduh u Srbiji danas lošeg kvaliteta, pokazuju i drugi izvori, poput sajta WAQI, na kome se vidi da problemi postoje i u komšiluku: zarumenela sa i mapa Severne Makedonije, Bosne, Crne Gore, ali neobično, zagađen vazduh beleži se i u Mađarskoj, Českoj, Slovačkoj, Poljskoj, Italiji…

PM čestice

Podsetimo, u Srbiji godišnje umre, prema zvaničnim podacima Svetske zdravstvene organizacije, 6.000 ljudi od bolesti izazvanih lošim kvalitetom vazduha, a kao glavni krivac označene su PM-10 čestice, poznate kao nevidljive ubice iz vazduha.

Taj “nevidljivi ubica” iz vazduha je prašina manja (PM) od 10 mikrometara i predstavlja smešu dima, čađi, prašine i kiseline, uz teške metale poput olova, kadmijuma, nikla i arsena, a nastaje kao posledica kombinovanog uticaja grejanja, saobraćaja i industrije.


Izvor: Blic

Komentari (0)

    Trenutno nema komentara. Budite prvi koji će komentarisati!

Ostavite komentar