Specijalna operacija ruske vojske u Ukrajini ušla je u 27. dan. Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je juče da će Ukrajinci morati da izglasaju na referendumu sve kompromise postignute sa Rusijom za okončanje rata.
Lideri SAD, Nemačke, Francuske, Britanije i Italije razgovarali su juče telefonom i složili se o važnosti da ostanu ujedinjeni oko Ukrajine. Oni su takođe obećali da će nastaviti sa koordinacijom napora za pomoć ukrajinskim izbeglicama.
Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju – Objektiv.rs
20:30 – Peskov: Rusija će upotrebiti nuklearno oružje ako bude “egzistencijalno ugrožena”
Rusija će upotrebiti nuklearno oružje samo ako njeno postojanje bude realno ugroženo, rekao je večeras portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
On je rekao da ruska vojska ne izvodi napade na civilne mete u Ukrajini, i da svrha specijalne operacije nije “okupacija Ukrajine”, prenosi agencija RIA Novosti. Više o tome klikom OVDE.
20:12 – Kremlj: Putin razgovarao sa Makronom
Predsednik Rusije Vladimir Putin razgovarao je telefonom sa francuskim predsednikom Emanuelom Makronom, saopštio je Kremlj.
Razgovor je održan na inicijativu predsednika Francuske, prenose RIA Novosti. Putin i Makron razgovarali su o Ukrajini, kao i o napretku trenutnih pregovora između predstavnika Rusije i Ukrajine, dodaje se u saopštenju Kremlja.
20.10 – Šolc: Nemačka neće bojkotovati ruske energente
Nemački kancelar Olaf Šolc još jednom je danas odbacio pozive da Nemačka bojkotuje ruske energente zbog ruskog napada na Ukrajinu. Šolc je danas izjavio da su sankcije već uvedene Rusiji i da pogađaju ekonomiju te zemlje, a da će sve to “biti samo još dramačnije svakoga dana”, preneo je AP.
U isto vreme, sankcije su osmišljene da budu “podnošljive” za one koji ih uvode, uključujući i dugoročno, dodao je on.
– Zbog toga pozicija Nemačke ostaje nepromenjena po energetskom pitanju – rekao je Šolc.
Francuska naftna kompanija “Total Energies” saopštila je danas da više neće kupovati rusku naftu i naftne derivate. U saopštenju se dodaje da će Total obezbediti striktno poštovanje sadašnjih i budućih evropskih sankcija Rusiji, bez obzira na posledice po upravljanje imovinom te kompanije u Rusiji.
19.25 – Poljanski: Rusija nije planirala ni napala hemijske objekte
Rusija nikad nije planirala napade na ukrajinske objekte sa opasnim hemikalijama i nikad ih nije napala, rekao je Dmitrij Poljanski, prvi zamenik predstavnika Ruske Federacije pri UN.
– Želeli bismo da ponovimo da ruske oružane snage nikad nisu planirale niti su izvele udare na bilo koji ukrajinski objekat gde su skladištene toksične supstance – rekao je Poljanski.
19.13 – Raketiran Dnjepar, novi udar na istoku Ukrajine
Raketni udari uništili su železnicku stanicu u gradu Pavlogradu u centralno-istočnom ukrajinskom regionu Dnjepra, pri čemu je jedna osoba ubijena, izjavio je danas guverner Valentin Rezničenko. Više o tome klikom OVDE.
19.05 – “U Mariupolju nije ostalo više ništa, samo ruševine”
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski rekao je da od Mariupolja nije ostalo ništa u trenutku kada je Kijev apelovao na Rusiju da dopusti evakuaciju civila u opkoljenom lučkom gradu.
– Tamo više ništa nije ostalo. Samo ruševine – rekao je Zelenski u videoobraćanju italijanskom parlamentu.
Dok se Zelenski obraćao Italijanima, veće Mariupolja saopštilo je da su ruske snage bacile dve bombe na grad, ne navodeći detalje o žrtvama ili šteti. “Još jednom je jasno da okupatori nisu zainteresovani za Mariupolj. Oni žele da ga sravne sa zemljom i da od njega ostane samo pepeo”, saopštilo je veće. Rusija negira da je gađala civile.
18.45 Čavušoglu: Lideri NATO da se fokusiraju na primirje u Ukrajini
Turski ministar spoljnih poslova Mevlut Čavušoglu izjavio je da ovonedeljni sastanak lidera NATO treba da bude fokusiran na načine obezbeđivanja primirja u Ukrajini, a ne samo na sankcije.
– Prvi cilj svih treba da bude prekid vatre – rekao je Čavušoglu novinarima na marginama Organizacije islamske konferencije u Pakistanu, prenosi agencija AP.
Čavušoglu je poručio da bi “trebalo da se zaustavi rat koji trenutno traje i da bi svako trebalo da se ponaša odgovorno i konstruktivno”.
18.20 SAD i NATO veruju da bi Belorusija mogla da napadne Ukrajinu
Zaničnici SAD i NATO veruju da bi Belorusija “uskoro” mogla da se pridruži Rusiji u napadu protiv Ukrajine, kao i da ta zemlja već preduzima korake da to učini, javlja Si-En-En. Sve je “verovatnije” da će Belorusija ući u sukob, rekao je za tu američku televizijsku mrežu vojni zvaničnik NATO.
– Putinu je potrebna podrška. Bilo šta bi pomoglo – pojasnio je zvaničnik.
17.50 Rusija traži da SB UN glasa o nacrtu rezolucije o situaciji u Ukrajini
Rusija je zatražila da Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija glasa o nacrtu rezolucije o humanitarnoj situaciji u Ukrajini, izjavio je danas prvi zamenik stalnog predstavnika Rusije pri UN Dmitrij Poljanski.
– Da, sutra će biti glasanje. Mislimo da je ovo pravo vreme – rekao je Poljanski, prenosi agencija TAS S.
Ruski nacrt rezolucije o Ukrajini poziva na prekid vatre kako bi se evakuisali svi civili, obezbeđujući zaštitu civila i civilnih objekata. Prema ranijim izveštajima, Sekretarijat UN je dobio tekst zapadnog nacrta rezolucije o humanitarnoj situaciji u Ukrajini.
Dokument je zasnovan na nacrtu rezolucije Saveta bezbednosti UN koju su ranije pokrenule Francuska i Meksiko. Sednica Generalne skupštine UN nastaviće sa radom sutra.
17.45 SB UN večeras o otrovnim hemikalijama u Ukrajini
Ruska misija pri Ujedinjenim nacijama saopštila je danas da će Savet bezbednosti UN razmatrati večeras o, kako se navodi, incidentima vezanim za otrovne hemikalije u Ukrajini.
– Danas će Savet bezbednosti UN razmotriti situaciju sa incidentima povezanim sa hemijskim supstancama u Ukrajini – navodi se u saopštenju, prenosi agencija TAS S.
16.12 Poljska predložila da Rusija bude isključena iz G20
Poljska je danas saopštila da je američkim zvaničnicima predložila da Rusija bude isključena iz grupe velikih svetskih ekonomija G20 i da je taj predlog dobio pozitivan odgovor. Poljski ministar za ekonomski razvoj i tehnologiju Pjotr Novak rekao je da se o tome razgovaralo na sastancima održanim u Vašingtonu prošle nedelje.
– Tokom sastanaka sa, između ostalih, američkom sekretarkom za trgovinu Ðinom Raimondo, dali smo predlog da se Rusija isključi iz G20, što je naišlo na pozitivan odgovor i odobrenje, a stvar treba predati predsedniku Džozefu Bajdenu – rekao je Novak novinarima u Varšavi.
14.43 Holandija zamrzla 400 miliona evra na računima povezanim s Rusima
Holandska vlada je zamrzla skoro 400 miliona evra (440 miliona dolara) sredstava na računima povezanih sa Rusima koji su na meti sankcija zbog napada Moskve na Ukrajinu. Ministarka finansija Holandije, Sihrid Kah, otkrila je najnovije podatke o sredstvima zamrznutim na računima u današnjem dopisu upućenom parlamentu, prenosi AP.
Ona je navela da je više od 242 miliona evra (267 miliona dolara) sredstava povezanih sa Rusima zamrznuto u holandskim poverilačkim kompanijama i skoro 145 miliona evra (160 miliona dolara) na bankarskim računima. Ostatak zamrznutih sredstava se nalazi kod investicionih društava i penzionih fondova.
14.10 Više eksplozija odjeknulo u Kijevu
Nekoliko snažnih eksplozija ođeknulo je danas u Kijevu, u kojem je na snazi policijski čas u trajanju od 35 sati, javlja Si-En-En. Kako navodi američki medij, jedna od eksplozija bila je toliko jaka da je aktivirala alarme na automobilima u centru ukrajinske prestonice.
Savetnik u ukrajinskom Ministarstvu unutrašnjih poslova Anton Geraščenko rekao je da je ukrajinska protivavazdušna odbrana uništila rusku raketu “Točka-U” i da su ostaci projektila pali u reku Dnjepar.
U proteklih nekolio sati u navratima se čulo granatiranje i pucnjava iz malokalibarskog oružja. U Kijevu je trenutno na snazi policijski čas, koji je počeo u ponedeljak u 20 časova, a trajaće najmanje do sedam sati ujutru u sredu.
13.59 Peskov: Želimo sadržajnije i brže odgovore ukrajinske strane
Kremlj je danas saopštio da im je želja da tekući pregovori između Rusije i Ukrajine budu “aktivniji i sadržajniji,” s obzirom na to da se borbe između ruskih i ukrajinskih snaga nastavljaju.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov poručio je da je pregovaračka pozicija Rusije u pregovorima sa Ukrajinom definisana u usmenoj i pisanoj formi, da je Kijev dobio relevantne dokumente, kao i da nema planova za njihovo objavljivanje, prenosi agencija TAS S.
Kako je rekao Peskov, Ukrajina je sasvim svesna zahteva Rusije.
– To je sve što mogu da kažem. Oni su razjašnjeni usmeno i jasno definisani u pisanoj formi. Neophodni nacrti dokumenata su prosleđeni Ukrajincima pre mnogo dana – rekao je on.
Dodao je da je Ukrajina odgovorila na neke od tih dokumenata.
– Međutim, svakako bismo želeli da svaki put dobijemo sadržajniji i brži odgovor – naglasio je Peskov.
Peskov nije želeo da saopšti datum sledeće runde pregovora dve zemlje.
– Proces je u toku, ali svakako bismo želeli da vidimo intenzivnije i sadržajnije razgovore – istakao je portparol Kremlja.
Takođe je rekao da se ruski predsednik Vladimir Putin neće obraćati parlamentima stranih zemalja u vezi sa situacijom u Ukrajini.
Govoreći o mogućim merama zaštite ruskih državljanja u inostranstvu usled rastuće rusofobije, ocenio je da međunarodno pravo praktično ne funkcioniše, kao i da ima malo izgleda da se odbrane interesi Rusa u inostranstvu.
“Histerija nadam se neće dalje eskalirati, ali ko zna. Histerija je takva da svakako ne dozvoljava Evropljanima da donose bilo kakve uravnotežene odluke”, poručio je Peskov.
Portparol Kremlja rekao je da nema najnovije podatke o gubicima Rusije tokom specijalne vojne operacije u Ukrajini.
– Mi nemamo takve informacije i nemamo pravo da ih iznosimo u javnost za vreme vojne operacije. To je u nadležnosti ministarstva odbrane – naglasio je on.
Peskov nije želeo da komentariše izveštaje o gubicima Rusije u Ukrajini, koje je u ponedeljak objavila Komsomolskaja pravda, a koji se razlikuju od podataka ruskog ministarstva odbrane.
– Ne, ne mogu to da komentarišem, bolje je da pitate Komsomolskaju pravdu – kazao je on.
Govoreći o podršci ruskih građana vojnoj operaciji u Ukrajini, Peskov je naglasio da nema mnogo ruskih građana koji je ne podržavaju.
– Nema mnogo takvih građana, velika većina naših građana, kako pokazuju i statistike i ankete, preko 75 odsto njih, podržava operaciju, podržava akcije predsednika Rusije – poručio je portparol Kremlja.
Dodao je da je u toku intenzivno objašnjenje ciljeva ove operacije, kao i da se nadaju da će oni koji se trenutno ne slažu razumeti šta se dešava.
13.23 Ukrajina: Stradalo 117 dece, 155 povređeno
Najmanje 117 dece stradalo je od početka ruske invazije na Ukrajinu 24. februara, dok je 155 povređeno, saopštilo je ukrajinsko tužilaštvo. Kako je navelo, većina žrtava prijavljena je u Kijevu ili u njegovoj okolini – njih 58, kao i u Harkovu, gde je registrovano 40 žrtava.
Ukrajinsko tužilaštvo tvrdi da je ruski tenk u Harkovu navodno udario u automobil porodice, koja je putovala sa dvoje dece. Bi-Bi-Si ne prenosi detalje ovog incidenta.
Ukrajinsko tužilaštvo tvrdi da su u opkoljenom gradu Mariupolju u granatiranju ruskih snaga pogođeni autobusi, koji su prevozili decu.
Tužilaštvo navodi da je zabeležilo 548 slučajeva u kojima su pogođene škole i druge obrazovne ustanove i da su 72 ovakva objekta “potpuno uništena”.
13.18 Ukrajina: Ugašeni požari u oblasti nuklearke u Černobilju
Ukrajinski ministar za prirodne resurse izjavio je danas da su požari ugašeni u oblasti nuklearne elektrane u Černobilju, koja je pod kontrolom ruskih snaga. Prethodno su ukrajinske vlasti optužile ruske snage da su namerno podmetnule požar ili ga izazvale artiljerijskim granatiranjem, prenosi agencija AP.
Ukrajinski ministar Ruslan Strelets rekao je da su nivoi radijacije u toj oblasti unutar normi. Požari su izazvali zabrinutost zbog mogućeg oslobađanja radijacije iz elektrane, gde su eksplozija i požar iz 1986. godine doveli do radioaktivnih emisija širom Evrope.
13.09 Poslanici Dume glasali za istragu o biolaboratorijama u Ukrajini
Poslanici Dume, donjeg doma ruskog parlamenta glasali su danas za usvajanje dokumenta kojim se pokreće parlamentarna istraga o radu bioloških laboratorija na teritoriji Ukrajine.
Kako prenosi agencija TAS S, dokument predviđa formiranje posebne komisije po ovom pitanju zajedno sa Savetom Federacije, koji je gornji dom ruskog parlamenta.
13.04 Moskva odgovorila na američke tvrdnje o sajber napadima: Rusija se ne bavi državnim razbojništvom
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov odbacio je danas optužbe američkog predsednika Džozefa Bajdena da Moskva planira da izvrši sajber napade, kao odgovor na sankcije koje su joj uvedene.
– Za razliku od mnogih zapadnih zemalja, uključujući SAD, Rusija se ne bavi državnim razbojništvom – rekao je Peskov obraćajući se novinarima, a prenosi TAS S, a više o tome pročitajte klikom OVDE.
12.50 Saveljev: U inostranstvu zaplenjeno 78 ruskih aviona
U inostranstvu je zaplenjeno 78 ruskih aviona, saopštio je danas ministar saobraćaja Vitalij Saveljev, prenela je agencija Interfaks.
Usled međunarodnih sankcija uvedenih Moskvi zbog napada na Ukrajinu, veliki broj proizvođača aviona prekinuo je isporuke letelica, avio-delova i pružanje usluga servisiranja Rusiji, navodi Interfaks i dodaje da ruske avio-kompanije imaju 515 aviona iznajmljenih iz inostranstva.
– Izgubili smo 78 aviona – rekao je Saveljev, precizirajući da su ti avioni zaplenjeni u inostranstvu i da neće biti vraćeni Rusiji, prenosi Rojters.
Rusija je usvojila zakon kojim se domaćim avio-kompanijama dozvoljava da u ruski registar aviona upišu i vazduhoplove iznajmljene od stranih kompanija, ali domaći avio-prevoznici za sada oklevaju da to pravo koriste strahujući da će dodatno ugroziti veze sa međunarodnim partnerima, napominje se u tekstu.
Rusija je imala 1.367 aviona kada su uvedene sankcije, a skoro 800 njih je upisano u nacionalni registar aviona, rekao je Saveljev, ne precizirajući koliko je od ukupng broja registrovanih letelica iznajmljeno od globalnih lizing kompanija.
Skoro svi avioni Boinga i Erbasa koje koriste ruske avio-kompanije registrovani su na Bermudskim ostrvima i u Irskoj, ali su pre nedelju dana bermudske i irske vazduhoplovne vlasti suspendovale sertifikaciju svih vazduhoplova iz Rusije.
12.45 “Gašenje je nemoguće”: Bukte požari u blizini nuklearne elektrane u Černobilju
Sedam šumskih požara izbilo je u blizini nuklearne elektrane u Černobilju, objavila je Ukrajina.
Ukrajinci tvrde da su požari verojatno izbili zbog granatiranja, a moguće je i da su podmetnuti. Požari su izbili na području koje kontrolišu ruske snage, zbog čega je, tvrde Ukrajinci, gašenje nemoguće, a detaljnije o tome pročitajte OVDE.
12.33 Ukrajinski mediji najavlju atetant na Putina? Izabran i naslednik ruskog predsednika
Prema pisanju ukrajinskih medija, ruska poslovna i politička elita planira atentat na Putina, a kao naslednika na čelu Rusije vide Aleksandra Bortnikova.
Među ruskom poslovnom i političkom elitom formira se grupa uticajnih ljudi koji ne podržavaju režim ruskog predsednika. Ne samo to, nego prema pisanju Ukrajinske pravde koja se poziva na izvore iz glavne obaveštajne uprave Ministarstva obrane Ukrajine, ista grupa planira atentat na Putina. Više o tome pročitajte OVDE.
12.28 Ukrajinski ministar: Do sada uništeno deset bolnica
Ukrajinski ministar zdravlja Viktor Liaško izjavio je danas da je deset bolnica potpuno uništeno od kada je Rusija započela vojnu operaciju u Ukrajini. On je rekao da ostale bolnice nije bilo moguće opskrbiti lekovima i drugim zalihama zbog sukoba koji su se vodili u blizini, prenosi Rojters.
Liaško je, obraćajući se na nacionalnoj televiziji, naveo da se testiranje na korona virus vrši samo u oblastima gde nema borbi. Rojters nije mogao nezavisno da potvrdi ove navode.
12.07 Ukrajina apeluje na Rusiju da dozvoli koridor u Marijupolju
Ukrajina je danas uputila novi apel Rusiji da dozvoli humanitarni koridor u Marijupolju i da pusti civile da izađu iz ovog opkoljenog grada.
– Zahtevamo otvaranje humanitarnog koridora za civile – saopštila je potpredsednica vlade Irina Vereščuk na ukrajinskoj televiziji, prenosi Rojters.
Vereščuk je naglasila i da ruske oružane snage sprečavaju da humanitarna pomoć stigne do stanovnika grada Hersona na jugu zemlje.
Ukrajina je danas saopštila da su njeni napori da evakuiše civile iz opkoljenih gradova pre svega usmereni na Mariupolj, ali nije objavila nikakav novi sporazum sa Rusijom, koji bi omogućio bezbedan prolaz njegovim zarobljenim stanovnicima, preneo je Rojters.
11.56 Zelenski: Za ruske trupe Ukrajina je kapija ka Evropi
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski poručio je danas italijanskom parlamentu da je njegova zemlja na ivici preživljavanja zbog rata sa ruskim snagama i upozorio je da je cilj Moskve da se probije do ostatka Evrope.
– Za ruske trupe Ukrajina je kapija Evrope, u koju žele da provale, ali se varvarstvu ne sme dozvoliti da prođe – rekao je Zelenski u obraćanju putem video veze italijanskim poslanicima, prenosi Rojters.
11.51 Ukrajina: Skoro 1.000 zgrada uništeno u Harkovu
Skoro 1.000 zgrada uništeno je u granatiranju Harkova, koje su izvele ruske snage, saopštila je ukrajinska državna služba za vanredne situacije.
Kako je navela, većinom je reč o stambenim zgradama.
Kako prenosi Bi-Bi-Si, ruske snage više od tri nedelje granatiraju Harkov, koji se nalazi oko 50 kilometara od granice sa Rusijom.
Prema tvrdnjama ukrajinskih zvaničnika, najmanje 500 civila je ubijeno u Harkovu.
11.48 Muratov stavlja Nobelovu medalju na aukciju za izbeglice
Ruski novinar Dmitrij Muratov saopštio je danas da će donirati medalju Nobelove nagrade za mir koju je dobio prošle godine, kako bi bila prodata na aukciji za prikupljanje sredstava za pomoć ukrajinskim izbeglicama.
Muratov je u nezavisnom listu Novaja gazeta, u kojem je glavni i odgovorni urednik, pozvao ljude “da sa izbeglicama, ranjenicima i decom kojima je potrebno hitno lečenje dele ono što im je drago, a što ima vrednost za druge”.
On je zatražio pomoć aukcijskih kuća za organizaciju prodaje, prenosi AP.
Muratov je Nobelovu nagradu za mir prošle godine podelio sa novinarkom sa Filipina Marijom Resom.
On je rekao da svoj deo novčanog iznosa Nobelove nagrade poklanja u dobrotvorne svrhe, pored ostalog za nezavisne medije, dom za nemoćne u Moskvi i decu sa spinalni problemima.
11.27 Ambasador Rusije pozvan u japansko Ministarstvo spoljnih poslova
Zamenik ministra spoljnih poslova Japana pozvao je danas ruskog ambasadora, saopštilo je ministarstvo spoljnih poslova. Protest Japana je usledio zbog odluke Moskve da prekine pregovore o mirovnom ugovoru o spornim Kurilskim ostrva i da se povuče iz zajedničkih ekonomskih projekata, kao odgovor na sankcije Tokija zbog ruske invazije na Ukrajinu, prenosi Rojters.
Japanski premijer Fumio Kišida danas je nazvao neprihvatljivom odluku Rusije da zaustavi pregovore o mirovnom ugovoru.
– Smatramo ovo apsolutno nepravednim i potpuno neprihvatljivim potezom i izražavamo snažan protest – naglasio je Kišida tokom rasprave u parlamentu, napominjući da njegova zemlja neće menjati kurs ka rešavanju problema mirovnog sporazuma, preneo je TAS S.
Prema njegovim rečima, vlada ne namerava da revidira budžet za 2022. fiskalnu godinu (počinje 1. aprila), koji kao posebnu stavku predviđa izdatke za razvoj ekonomske saradnje sa Rusijom, pošto su, kako je objasnio, ta sredstva usmerena na podršku japanskim kompanijama.
Ranije je rusko Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo da Moskva prekida mirovne pregovore sa Tokijom, u okolnostima japanskih sankcija prema Rusiji zbog situacije u Ukrajini, naveo je TAS S.
Dve zemlje nisu zvanično potpisale mirovni sporazum o okončanju neprijateljstva iz Drugog svetskog rata zbog spora oko ostrva severno od Hokaida, koja Rusija naziva Južnim Kurilima ,a Japan Severnim teritorijama i koje je Moskva pripojila na kraju rata.
10.43 Ruske snage bombardovale luku u Mikolajevu
Ruske snage bombardovale su noćas luku u ukrajinskom gradu Mikolajev, saopštila je ukrajinska Lučka uprava. Kako se navodi, u napadu je oštećena lučka infrastruktura, ali nije prijavljeno da je bilo žrtava, prenosi Ukrinform.
Dodaje se da su tokom jučerašnjeg dana u vazdušnim napadima na Mikolajev poginule tri osobe, a da je jedna povređena, kao i da je oštećeno nekoliko stambenih zgrada, bolnica, hotel i benzinska stanica.
10.31 Haos u Francuskoj: Blokiran ulaz u jednu od najvećih rafinerija zbog visokih cena goriva i struje
Ulaz u jednu od najvećih rafinerija u Francuskoj blokiralo je oko 100 farmera i vozača.
Rafinerija Fejzin, koja je šesta po veličini rafinerija u Francuskoj nalazi se nadomak Liona. Detaljnije o tome pročitajte OVDE.
10.15 Gradonačelnik Borispolja pozvao civile da napuste grad
Gradonačelnik Borisplja, grada udaljenog od Kijeva 37 kilometara, pozvao je danas civile da napuste grad.
Volodimir Borisenko je u televizijskom obraćanju istakao da je evakuacija neophodna zbog borbi koje se vode u Kijevskoj oblasti.
– Apelujem na civilno stanovništvo da budu razumni, da kontaktiraju kol- centre i ako je moguće da napuste grad – rekao je Borisenko, prenosi RIA Novosti.
Prema njegovim rečima, vlasnici automobila mogu organizovano da napuste Borispolj, a oni koji nemaju lična vozila imaće organizovani prevoz. U blizini Borispolja nalazi se međunarodni aerodrom.
10.14 Svađa u austrijskom parlamentu zbog Zelenskog: Ovo je razlog sukoba
Opoziciona stranka Neos predložila je da se ukrajinskom predsedniku Volodimiru Zelenskom pruži mogućnost da se obrati austrijskom parlamentu, ali do toga neće doći zbog protivljenja drugih opozicionih partija, više o tome pročitajte klikom OVDE.
09.33 Britanija: Ukrajina nastavlja da uspešno brani Marijupolj
Britansko ministarstvo odbrane objavilo je svoj najnoviji obaveštajni izveštaj u kojem se navodi da ukrajinske snage nastavljaju da odbijaju pokušaje Rusije da zauzme grad Mariupolj na jugu zemlje, prenosi Gardijan.
– Uprkos teškim borbama, ukrajinske snage nastavljaju da odbijaju pokušaje Rusije da zauzmu južni grad Mariupolj. Ruske snage u drugim delovima Ukrajine trpe još jedan dan ograničenog napredovanja, a većina trupa je uglavnom zaustavljena u mestu – precizira se u izveštaju britanskog ministarstva odbrane.
Nekoliko ukrajinskih gradova i dalje je pod teškim ruskim vazdušnim i artiljerijskim granatiranjem, a UN su izvestile da je više od 10 miliona Ukrajinaca trenutno interno raseljeno, kao rezultat ruske invazije, navodi britanski list Gardijan.
09.17 Veber: Ukrajina treba da dobije status kandidata
Šef frakcije Evropske narodne partije (EPP) u Evropskom parlamentu Manfred Veber zalaže se za davanje statusa kandidata za Ukrajinu.
– Ako se neko danas bori za evropske vrednosti onda su to Ukrajinci. Zbog toga sam odlučno za to da Ukrajina dobije status kandidata za pristupanje EU – istakao je Veber za nemački javni servis ZDF.
Prema njegovim rečima, to bi bio važan politički signal i mnogo važnije od aplauza ili dodele bilo kakvih nagrada. Od predstojećeg Samita EU očekuje jasnije signale dalje podrške Ukrajine.
Veber je mišljenja da bi sankcije trebalo dalje širiti i na energetski sketor.
– Ugalj i naftu možemo lakše zameniti u Evropi – objasnio je on ističući da bi trebalo uvesti zabranu uvoza ruske nafte i uglja.
08.00 Vanredna sednica UN zbog situacije u Ukrajini neće biti nastavljena danas: Evo kad će se održati
Vanredna sednica Generalne skupštine UN, posvećena situaciji oko Ukrajine, biće nastavljena sutra, saopštila je portparolka predsednika 76. zasedanja Generalne skupštine Paulina Kubiak.
07.24 Zelenski tvrdi da je jedna stvar neophodna za okončanje rata: Evo koji je razgovor ključan
Sastanak sa liderom Kremlja Vladimirom Putinom je neophodan da bi se utvrdio stav Rusije o okončanju rata koji je pokrenuo u Ukrajini, izjavio je predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski, javila je ukrajinska novinska agencija Interfaks Ukrain, a više o tome pročitajte klikom OVDE.
07.12 OHĆR:U Ukrajini ubijeno 925 civila i 1.496 ranjeno
Oko 925 civila je ubijeno u Ukrajini od početka ruske invazije, prema podacima Kancelarije UN za ljudska prava (OHĆR) prenosi britanski Gardijan. Kako se navodi u izveštaju, u Ukrajini je od početka sukoba zabeležena ukupno 2.421 civilna žrtva, uključujući 925 poginulih i 1.496 ranjenih.
Među poginulima je 11 devojčica, 25 dečaka i još 39 dece čiji pol nije poznat, saopštio je OHĆR.
Najviše žrtava zabeleženo je u oblastima Donjecka i Luganska, gde je evidentirano 1.017 cvilnih žrtava (256 poginulih i 761 povređenih), dok su gradovi Kijev, Čerkasi, Černihov, Harkov, Herson, Kijev, Nikolajev, Odesa, Sumi, Zaporožje, Dnjepropetrovsk i drugi regioni zabeležili 1.404 žrtve, navodi Gardijan.
– Većina zabeleženih civilnih žrtava prouzrokovana je upotrebom eksplozivnog oružja sa širokim udarnim dejstvom, uključujući granatiranje teškom artiljerijom i višecevnim raketnim sistemima, kao i raketnim i vazdušnim udarima – saopštio je OHĆR.
Kancelarije UN za ljudska prava je upozorila i da su stvarne brojke verovatno „znatno veće”, posebno poslednjih dana, „pošto je prijem informacija sa nekih lokacija na kojima su bila intenzivna neprijateljstva otežan i mnogi izveštaji još uvek čekaju potvrdu“, navodi britanski list.
07.11 Pentagon optužio Rusiju da je počinila ratne zločine u Ukrajini
Američki Pentagon je optužio ruske snage da su počinile ratne zločine u Ukrajini i dodao da će pomoći u prikupljanju dokaza o njima, optužujući Kremlj da izvodi neselektivne napade kao deo namerne strategije u sukobu.
– Svakako vidimo jasne dokaze da ruske snage čine ratne zločine i pomažemo u prikupljanju dokaza o tome – rekao je portparol Pentagona DŽon Kirbi na brifingu za novinare, preneo je Rojters.
– Postoje istražni procesi koji će se odvijati i mi ćemo to dozvoliti. Daćemo doprinos tom istražnom procesu. Što se tiče toga šta će iz toga proizaći, to nije odluka koju će doneti rukovodstvo Pentagona – rekao je Kirbi.
07:00 Rusija: Blokiran pristup Juronjuzu zbog lažnih izveštaja
Ruski nadzorni organ za masovne medije i telekomunikacije Roskomnadzor blokirao je pristup televizijskom kanalu Juronjuz u Rusiji zbog, kako kažu, lažnih izveštaja o ruskoj specijalnoj vojnoj operaciji u Ukrajini.
Na osnovu zahteva ruskog državnog tužioca, Roskomnadzor je blokirao pristup materijalima Juronjuza u Rusiji.
Strani mediji sistematski propagiraju neistinite društveno važne informacije o specijalnoj vojnoj operaciji ruskih oružanih snaga i pozivaju na neovlašćene masovne skupove, navodi se u odgovoru na upit ruske novinske agencije.
06:55 Ukrajinske snage tvrde da su povratile kontrolu nad Makarivom
Posle višednevnih borbi, ukrajinske snage su navodno povratile kontrolu nad Makarivom, gradom koji se nalazi na 50 kilometara zapadno od Kijeva, saopštile su ukrajinske snage na svojoj Fejsbuk stranici.
06.52 Ukrajina: Evakuisano 8.057 ljudi, među kojima 3.007 iz Marijupolja
Ukupno 8.057 ljudi iz ukrajinskih gradova u kojima su u toku sukobi bezbedno je evakuisano u ponedeljak preko sedam humanitarnih koridora, izjavila je potpredsednica ukrajinske vlade Irina Vereščuk.
Među njima je i 3.007 stanovnika iz lučkog grada Marijupolja na Azovskom moru, koji je pod opsadom ruskih trupa, navela je ona, preneo je Rojters.
06.51 Kijev: Stanovništvo da se spremi za neselektivne ruske napade
Ukrajinska vojska saopštila je danas da bi stanovništvo trebalo da se pripremi za neselektivno rusko granatiranje vitalne civilne infrastrukture.
Ukrajinske oružane snage su u saopštenju navele da se očekuje da će ruske snage nastaviti da napadaju vitalnu infrastrukturu koristeći “visoko precizno oružje i neselektivnu municiju” prenosi Rojters.
Generalštab ukrajinskih oružanih snaga saopštio je i da su ruske trupe zauzele kopneni koridor ka Krimu i blokirale Ukrajini pristup Azovskom moru. U redovnom izveštaju ukrajinska vojska navodi i da su ruske snage “izgubile ofanzivni potencijal” i da su “primorane da pozovu pojačanje iz Rusije”, prenosi BBC. U saopštenju se tvrdi i da je u borbama u ponedeljak poginulo oko 300 ruskih vojnika.
06:46 Ukrajina: Rusija u poslednja 24 sata povećala vazdušno prisustvo u Ukrajini
Ruske snage su u poslednja 24 sata pojačale prisustvo avijacije u vazdušnom prostoru Ukrajine, saopštila je ukrajinska vojska.
– Pored upotrebe bespilotnih letelica, neprijatelj koristi bombardere, borbene avione, krstareće i balističke rakete u različitim pravcima – navodi se u saopštenju komande ukrajinskog vazduhoplovstva.
06.34 Francuska ne planira da prenese zamrznuta sredstva Banke Rusije u Ukrajinu
Pariz ne planira da prenese zamrznutu imovinu Banke Rusije u Ukrajinu, rekao je novinarima francuski ministar spoljnih poslova Žan-Iv Le Drijan.
– Trenutno nema planova za prenos zamrznutih sredstava Banke Rusije u Ukrajinu – rekao je on sinoć, preneo je TAS S.
Le Drijan je napomenuo da Francuska namerava da nastavi da pruža finansijsku podršku Ukrajini.
Francuski ministar privrede i finansija Bruno Le Mer izjavio je u nedelju da je Francuska zamrzla sredstva Banke Rusije u iznosu od 22 milijarde evra, kao i račune i nekretnine pojedinaca koji se nalaze na listi sankcionisanih individua u zapadnim zemljama.
06.24 Bajden: Putin razmišlja o upotrebi biološkog i hemijskog oružja
Predsednik SAD Džozef Bajden izjavio je da postoji jasan znak da predsednik Rusije Vladimir Putin razmatra korišćenje i biološkog i hemijskog oružja u Ukrajini.
On je rekao da Rusija možda planira da izvede sajber napad na SAD i pozvao je izvršne direktore američkih kompanija da zaštite svoja preduzeća od sajber napada i investiraju u sajber bezbednost, preneo je Rojters.
06.14 Nemački neonacisti krenuli u odbranu Ukrajine
Nemačke bezbednosne vlasti upozoravaju da je više nemačkih neonacista krenulo na put u Ukrajinu da se priključe borbi ukrajinskih vlasti. Prema pisanju nemačkih medija, radi se o desetinama ljudi iz desničarsko-radikalnog okruženja, koji su već na borbenim linijama ili imaju nameru da tamo otputuju.
Dvanest neonacista iz Nemačke već se vratilo iz Ukrajine, tvrdi sajt “Cajt”.
Jedan neimenovani portparol Ministarstva unutrašnjih poslova u Berlinu ističe da je jedan manji broj desničarskih ekstremista uključeno u borbe, a da ostatak želi da sa lica mesta izveštava, odnosno navodno da pruža pomoć.
– Bezbednosne snage imaju veliki interes da spreče izlazak iz zemlje ekstremista – podvukao je portparol Ministarstva, dodajući da je par osoba, koje su službe pratile, sprečeno u odlasku u Ukrajinu.
Mediji podsećaju da je ovaj razvoj veoma škakljiv uzimajući u obzir činjenicu da Kremlj rat pravda “denacifikacijom” Ukrajine.
Takođe se podseća da je 2013/2014, kada je došlo do svrgavanja proruskog predsednika Ukrajine Viktora Janukovića, više desničarskih grupa osnovano, koje su potom navodno rasformirane.
Pojedini desničari, dodaju mediji, su morali da odgovaraju za ratne zloče u istočnoj Ukrajini, ali ukrajinska vojska u ratu protiv Rusije oslanja se i na “Asov” bataljon, koji važi kao ultranacionalistički i neonacistički.
BONUS VIDEO:







Drugi dan 22.03.2022. kako se Poljska izjasnjava da bi trebala preventivno da se zastiti tako sto ce uci u Ukrajinu, a Bajden ide da dogovori svaki detalj da se NATO ne bi okliznuo. Rusija ulazi do Dnjepra ili do linije Zitomir-Vinica-Moholjov gde bi se zapadno od te linije ukljucila Poljska i preuzela teritoriju nekadasnjeg SSSR i tada rat zavrsava. Ako Poljaci ne urade ovaj korak Ukrajina ce ostati na pola nekadasnje teritorije. Plan se ostvaruje uspostavljanjem obruca oko glavnine snaga Ukr prema Harkovu linijom Sumi-Čerkasi. Odesa ce biti u obrucu i imace izbor da se preda ili da bude unistena. To ce se desiti na kraju kad bude uvidela smisao borbe ili predaje grada. Nakon rata, Rusija vise nece imati saradnju sa EU koja ce biti u teskoj vazalnoj poziciji i mora se odvojiti od lisica NATO saveza koji paralelno vlada. Nakon rata Rusija nema nikakav vojni interes i NATO ce se raspasti pod pritiskom osamostaljenja EU u svakom smislu.