Prema Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) i jednoj studiji objavljenoj u časopisu “Diabetologia”, rizik od razvoja dijabetesa se kod neke osobe povećava, ukoliko u njenoj porodici ili bližoj rodbini neko boluje od pomenutog problema.
To apsolutno nije pravilo i nikako nije siguranznak da će se dijabetes razviti, ali čovek treba da uradi sve što je u njegovoj moći kako bi umanjio mogućnost nastanka i razvoja ovog problema.
Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju – Objektiv.rs
Fizička aktivnost i zdrava ishrana su ključni u ovom procesu.
1. Biljna hrana
Preporuka je da svoju ishranu obogatite sa što više namirnica biljnog porekla. Specijalista za borbu i obrazovanje o dijabetesu, Kim Rouz, kaže da veliki broj ljudi greši, misleći da je dovoljno, ili neophodno, da iz ishrane potpuno izbaci ugljene hidrate.
Prema njenim rečima, izbegavanje svih ugljenih hidrata može samo da upropasti vaše napore i čak da izazove nalet šećera u krvi kada potreba za šećerom nadjača snagu volje. Ona preporučuje da se unos ugljenih hidrata rasporedi u toku dana, kako bi u organizam bilo uneto dovoljno energije.
Voće, povrće, semenke i orašasti plodovi, bogati su vlaknima, koja predstavljaju složene i zdrave ugljene hidrate i imaju krajnje pozitivno dejstvo na ljudski organizam.
– Potrebno je da unesete 3 grama vlakana, ili više, po obroku – rekla je doktorka Rouz.
Pasulj, slatki krompir, ovas, žitarice i voće, pokazali su se u studiji obavljenoj 2017. godine kao efikasna sredstva za kontrolu nivoa šećera u krvi, delotvornija od potpunog izbegavanja unosa ugljenih hidrata.
Kada je reč o poboljšanju osetljivosti na insulin, bolje rezultate u ovom ispitivanju su postigli učesnici koji su u proseku unosili 40 grama dijetetskih vlakana dnevno, koristeći prvenstveno namirnice biljnog porekla.
2. Smanjite brzu i masnu hranu
Iako ne podiže direktno nivo šećera u krvi, velika količina kalorija može da pospeši razvoj dijabetesa.
– Višak kalorija može da dovede do povećanja telesne težine, a povećanje telesne težine dovodi do insulinske rezistencije – objasnila je doktorka Rouz.
3. Zamenite slatkiše
Navika da se zasladite nakon večere, trebalo bi da postane deo prošlosti. Slatkiši su prepuni prostih i nezdravih ugljenih hidrata koji povećavaju nivo šećera u krvi i dovode do oslobađanja insulina.
Slatkiši ne sadrže vlakna koja usporavaju apsorbovanje loših šećera i održavaju njihov dozvoljeni nivo u krvi. Nije potrebno da se potpuno odreknete šećera, već samo da ih zamenite.
Mlečnu čokoladu ili kuglu sladoleda, zamenite nekim voćem. Zamrznite bobičaste plodove, umočite bananu u crnu čokoladu ili isecite lubenicu na komade i čuvajte ih pri ruci u frižideru.
– Kada jedete zdravije slatkiše, ne bi trebalo da žudite za grickalicama koje želite da izbacite – objašnjava nacionalna portparolka Američke akademije za ishranu i dijetetiku, dijetetičar i nutricionista, Grejs A. Deroča.
4. Jedite napolju
Uvreženo je mišljenje da vitamin D pomaže u poboljšanju osetljivosti tela na insulin. Studije su povezale ljude koji imaju nizak nivo vitamina D sa većim rizikom od dijabetesa tipa 2.
Na žalost, povećanje količine vitamina D u organizmu nije sasvim jednostavno. On se teško unosi hranom, pa se preporučuje da jedete napolju po sunčanom vremenu, kada god ste u mogućnosti, jer sunce snabdeva telo pomenutim vitaminom.
Medicinski časopis “Diabetes Spectrum ” predstavio je istraživanje koje kaže da je potrebno da budete izloženi suncu 5 do 30 minuta, najmanje dva puta nedeljno, da biste u adekvatnoj količini uneli u organizam vitamin D.
BONUS VIDEO:







Majko mila, kako je lepa i slatka curica!