Gazda Mlađa OBARA REKORDE: Račun iz kafane kod Guče mogao bi da uđe u Ginisovu knjigu rekorda (FOTO)

Ono što su nekada bile zadruge danas su postale kafane

Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju
Foto: RINA

Dok danima unazad gledamo paprene račune sa srpskih olanina, na kojima vam je za kafe i limunade potrebno i preko hiljadu dinara, gazda Mlađo iz Dragačava i ove zime obara rekorde. U selu Кotraža isto je prava zimska idila, okruženi ste snegom i lepom prirodom, a šolja kafe košta 30 dinara, a ako želite uz to i kiselu vodu onda je račun za deset dinara veći.

– Sve je poskupelo, ali mi nismo. Nama je draže da imamo stalne mušterije i da radimo, nego da povećamo cene i kafana bude prazna. Dnevno skuvamo po 100 kafa i tu se već nabare odrđena cifra i ne žalimo se. Poenta je da ne treba biti alav i stvari dođu same od sebe – priča za RINU kafedžija Mladen Ravić iz sela Кotraža.

Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju – Objektiv.rs

Uz nekoliko kafa gostima se poslužuju ratluk i domaće slatko, a kad odmakne dan polako se prelazi na domaću rakiju čija čašica takođe ima minimlanu cenu. Totalno suprotnu od njenog kvaliteta. Кorona virus jeste smanjio obim posla, ali kafana i dalje radi punom parom upravo zahvaljujući ljubaznom domaćinu i dobroj usluzi.

– Uz kafu meštani vole popiti i domaću ljutu, a jedna čašica je 40 dinara. U odnosu na Zlatibor ili Кopaonik, mi ovde u selu stvari posmatramo drugačije. Poštujemo kvalitet, mušterije, u suprotnom ostajemo ili bez jednog ili drugog, jer ja živim od toga da mi dođe prvi komšija i drugi meštani, a na turističkim mestima si samo prolaznik. Bitno nam je da mušterije u ovom malom mestu se vraćaju kod nas – rekao je Mladen.

Ono što su nekada bile zadruge danas su postale kafane, mesto gde se ugovaraju otkup, proizvodnja, traže radnici i plasman poljoprivrednih proizvoda. Od trenutka kada se otvori kafana, prvi gosti su već na vratima, nakon ispijanja kafe i rakije, završetka poslova u polju ponovo se vraćaju da remiziraju učinak. Tako da ovde možete čuti i šta je ko posejao, gde je radnike našao i za koliko je prodao malinu ili krompir. Pogotovu što u današnje vreme mnogo tema muči srpske seljake, ovaj objekat im dođe kao neki ventil za opuštanje.

BONUS VIDEO:

 

Izvor:

Komentari (0)

    Trenutno nema komentara. Budite prvi koji će komentarisati!

Ostavite komentar