Radna praksa svršenih srednjoškolaca ubuduće će se računati u radni staž, neće smeti da traje duže od šest meseci, a biće plaćena u iznosu od dve trećine minimalca, što je oko 23.000 dinara. To su novine koje donosi Nacrt zakona o radnoj praksi.
Sada mnogi đaci koji završavaju srednje stručne škole izlaze iz klupa potpuno neobučeni za rad. Pandemija kovida gotovo je ukinula praksu armiračima, zidarima, vodoinstalaterima, keramičarima. Ovi majstori kada se zaposle, počinju da uče gotovo od početka.
Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju – Objektiv.rs
PRAKTIKANTI RADE PUNO RADNO VREME
– Dve godine mnogi đaci iz srednjih stručnih škola uče samo teoriju. Kad završe školu, ne znaju ni metar da drže. I oni koji su išli na praktičan rad malo su naučili. Zakon o radnoj praksi pomoći će mnogim učenicima koji odluče da se zaposle da savladaju zanat – kaže Milorad Antić iz Foruma srednjih stručnih škola.
On naglašava da je verovatno da neće svi koji se prijave za ovu vrstu prakse ostati u firmama, jer to zavisi od toga koliko su uspešni u poslu. Ali, ako ostane polovina, to će biti veliki uspeh. To je svakako prilika da se budući majstori obuče i da za to budu plaćeni, ali i zaštićeni, što je veliki stimulans. Novine koje donosi novi propis ukazuju da će poslodavci morati da objave oglas sa kriterijumima za izbor kandidata. Radno vreme je ograničeno na 40 sati nedeljno, a prekovremeni rad je zabranjen. Ako se utvrdi da poslodavci praktikantima daju radne zadatke i posao koji odgovara poslu zaposlenog radnika, moraće onda i da im ponude ugovore o radu. Poslodavac je dužan da obavesti i konsultuje sindikat o uslovima obavljanja radne prakse kod poslodavca i da im dostavi spisak praktikanata na početku svake kalendarske godine. Za nepoštovanje odredbi ovog zakona, predviđene su kazne od 100.000 do milion dinara.
ŠANSA ZA STALNO ZAPOSLENJE
– Radne prakse povećavaju šanse da mlada osoba bude pozvana na intervju za posao, kao i da dobije zaposlenje u kraćem vremenskog periodu nego što bi to bio slučaj da nije pohađala praksu. Na ovaj način doprinosi se efikasnijoj tranziciji mladih od škole do posla u Srbiji, jer je u našoj zemlji, prema podacima Eurostata, mladoj osobi potrebno skoro četiri puta više vremena da pronađe prvi stabilan ili zadovoljavajući posao posle školovanja u odnosu na mlade u Evropskoj uniji – navodi se u obrazloženju zakona.
Miloš Turinski sa portala Poslovi Infostud ističe da je dugogodišnje iskustvo koje imaju sa zapošljavanjem mladih pokazalo da je praksa odličan način da se dođe do prvog posla, ali ističe da nije siguran da li će novi propis postići cilj – da poveća mladima šansu za zaposlenje. On kaže da su mladi uglavnom veoma zainteresovani da izdvoje vreme i da tri do pet meseci idu na praksu jer očekuju da će im to povećati šansu da se zaposle u struci. S druge strane, kada biraju kandidate, poslodavci gledaju da li imaju iskustvo.
OGRANIČEN BROJ UČENIKA
Privrednici smatraju da je za plaćanje prakse potrebna podrška države. To im je i pruženo. Zakon namerava da ograniči organizovanje radne prakse. Poslodavac koji u radnom odnosu ima do pet zaposlenih može da organizuje radnu praksu za jednog praktikanta. Poslodavac koji ima od šest do deset zaposlenih može da organizuje radnu praksu za najviše dva praktikanta istovremeno. Broj praktikanata kod poslodavca koji ima više od deset ne može biti veći od 20 odsto zaposlenih.
PIŠE: SLAVICA MORAVČEVIĆ
OVU I OSTALE AKTUELNE PRIČE PROČITAJTE U DANAŠNJEM ŠTAMPANOM OBJEKTIVU.







Da li placena praksa vazi i za med. sestre?