Episkopski savet OBELODANIO detalje razgovora sa crnogorskim vlastima o obustavi Zakona

"Za takav bezumni predlog, naravno, nikad neće imati sagovornika u Srpskoj pravoslavnoj crkvi, kao ni u bilo kojoj istinskoj verskoj zajednici u svetu"

Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju
Wikimedia

Episkopski savet Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori objavio je detalje nedavnog sastanka predstavnika tog saveta i vlasti, uz ocenu da su tvrdnje koje je izrekao premijer Duško Marković politikanska zloupotreba ozbiljne teme pred najavljene izbore.

“Predsednik Vlade Duško Marković je odlučio da javno govori o sastanku koji su on, predsednik države i naši arhijereji: mitropolit Amfilohije i episkop Joanikije, održali pre nekoliko dana. Budući da je premijer izrekao više tvrdnji, dužni smo da one najvažnije prokomentarišemo”, navodi se na samom početku.

Kako kažu, istina je da je sastanak održan, ali je zakazivanje pomenutog sastanka  imalo svoju istoriju u kojoj se ne može jednostavno reći da je održan ”na poziv mitropolita Amfilohija sa episkopom Joanikijem”.

“Najpreciznije bi bilo reći da je inicijativu za sastanak na najvišem nivou, pre nastavka, najpre dao sam premijer, a da je mitropolit predložio širi format tog sastanka. Od donošenja neustavnog i diskriminatornog Zakona o slobodi vere ili uverenja i pravnom položaju verskih zajednica, Mitropolija crnogorsko-primorska, kao i sve eparhije Srpske pravoslavne Crkve u Crnoj Gori imaju intenzivne kontakte i sastanke na svim nivoima: sa političkim partijama, pojedincima, ambasadama, civilnim sektorom, kao i brojnim međunarodnim institucijama. Javnost obaveštavamo samo o onim sastancima koji su konstruktivni i doprinose istinskom i posvećenom dijalogu. A ovaj, nažalost, nije bio takav”, navodie iz Mitropolije i dodaju:

“U razgovoru su episkopi tražili prihvatanje Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o slobodi vere ili uverenja i pravnom položaju verskih zajednica, koji je odavno predat Vladi u zvaničnim razgovorima našpeg ekspertskog tima. Takođe su tražili da se odobre boravišne dozvole koje se već godinama uskraćuju jednom (manjem) broju sveštenstva, monaha i monahinja, koji nemaju crnogorsko državljanstvo, a neki od njih se, upravo ovih dana, i proteruju iz Crne Gore, posle boravka u Crnoj Gori po više od deset-petnaest godina. Ne možemo se saglasiti sa navodima premijera o ”trajnoj opredjeljenosti” vlasti da vode dijalog i traže zajednička i najbolja rešenja. Da je to tako, ovde ne bi bilo nikakvoga spora. Upravo zbog izostanka takvog odnosa prema Pravoslavnoj Crkvi je i došlo do problema u kojem se nalazimo, a koji, saglasni smo u nečemu i sa premijerom, ”opterećuje ukupni društveni ambijent”. Ono što se iz razgovora jedino iskreno moglo zaključiti, to je ponuda režima, nekoliko puta i javno izrečena, da Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori bude „deo rešenja“ na način što bi, valjda, trebalo da učestvujemo u ostvarenju političkog programa vladajuće partije i stvaranja partijske ”crkve” u Crnoj Gori. Za takav bezumni predlog, naravno, nikad neće imati sagovornika u Srpskoj pravoslavnoj crkvi, kao ni u bilo kojoj istinskoj verskoj zajednici u svetu. Upravo su takve ponude, a ne litije, koje su samo reakcija na nepravdu, one koje drastično smanjuju mogućnost uspješnog dijaloga i stvaraju ”nerazumijevanje i konfrontacije” u društvu”, navodi se u saopštenju.

“Zaista je neshvatljivo optužiti Srpsku pravoslavnu crkvu u Crnoj Gori za ”odbijanje dijaloga, a samim tim i mogućnosti da se pronađe održivo rešenje”, posle naših višegodišnjih napora da uspostavimo institucionalni dijalog sa državnim vlastima, ne tražeći ništa drugo sem obezbjeđenja elementarnih ljudskih i verskih prava, koja su ugovorima potvrđena drugim tradicionalnim verskim zajednicama u Crnoj Gori. Podsećamo da smo u tom smislu, da bi omogućili lakši put ka rješenju, naše primjedbe na neustavni i diskriminatorni Zakon sa obrazloženjima na devedeset strana, sveli na Predlog zakona o izmenama i dopunama odnosnog Zakona u četiri kratka člana koji se tiču samo priznavanja postojećeg pravnog subjektiviteta Crkvi i verskih zajednica i odredbe po kojoj bi se svi ”imovinsko-pravni sporovi između Crne Gore i verskih zajednica u pogledu verskih objekata i zemljišta, koji su sagrađeni ili stečeni do 1. decembra 1918. godine” rešavali isključivo ”pred nadležnim sudovima u parničnim postupcima u skladu sa potvrđenim međunarodnim ugovorima, Ustavom Crne Gore, Zakonom o svojinsko-pravnim odnosima, Zakonom o državnom premjeru i katastru nepokretnosti i drugim relevantnim propisima.” Dakle, pred sudovima i u skladu sa zakonima ove države.”

Oni su se osvrnuli i na “velikodušne” ponude predsednika Đukanovića i premijera Markovića o obustavi primene zakona do odluke Ustavnog suda i Evropskog suda za ljudska prava.

“Ona je neustavna, a time i zlonamerna, i to iz više razloga. Ona takođe nije ništa novo, i o njoj je u javnosti već bilo riječi. Prvo, ona predstavlja pokušaj državnih vlasti da skinu odgovornost sa sebe zbog donošenja neustavnog i diskriminatornog zakona. Drugo, Vlada nema mogućnost da obustavlja primenu nijednog zakona i nema institucionalne mehanizme kojima bi mogla da garantuje da se zakon neće primenjivati, jer je on u ovom trenutku sastavni deo pravnog poretka Crne Gore. Treće, Ustavni sud ima ovlašćenja po kojima je dosad mogao da pokrene ocenu ustavnosti ovog nesrećnog Zakona. To je isto mogla da uradi Vlada, kao i poslanici vladajuće većine u Skupštini. Takođe, taj sud nema rok u kojem bi trebalo da odluči o ustavnosti zakona. Za ovako važno pitanje nije nevažna činjenica da Ustavni sud trenutno nema predsednika. Četvrto i možda najvažnije – u nadležnosti Evropskog suda za ljudska prava nije ocena ustavnosti i zakonitosti zakona i drugih propisa, već pojedinačnih akata, koji bi bili donijeti prilikom primene zakona. Dakle, ovim je opet odbijen zahtev naše Crkve da se dijalog vodi o promeni zakona, čime je vlast pokazala da je suštinski ne interesuje argumentacija Crkve niti stručne i šire javnosti o neustavnosti i diskriminatornom karakteru određenih normi ovoga zakona.

Žao nam je što moramo konstatovati da, naročito nakon izjave premijera Markovića, ni ovaj razgovor, niti ponude o obustavi primene zakona, ne možemo shvatiti kao put do otvorenog i konstruktivnog dijaloga već isključivo kao politikantsku zloupotrebu jedne ozbiljne teme pred najavljene izbore.

Što se tiče molitvenih litija i njihovog nastavka, koje je, podsećamo, predsjednik Đukanović, valjda u duhu ublažavanja ”nerazumijevanja i konfrontacije”, koje nam spočitava premijer, proglasio ”ludačkim pokretom” – predstavljale su i predstavljaju jedinstveni mirni protest takve vrste u svetu protiv antiustavnog i diskriminatornog zakona. Takvo je pravo zagarantovano svim demokratskim ustavima sveta.

Podsećamo na to da je, od svih tradicionalnih Crkvi i vjerskih zajednica, samo Pravoslavna Crkva ostala bez ugovora sa državom o uređenju pitanja od zajedničkog interesa i da se samo njenom sveštenstvu i monaštvu uskraćuju dozvole za boravak. O jednakoj primeni poslednjih epidemioloških mjera i propisa tek nema reči. Pravoslavni episkopi, sveštenici i vjernici su privođeni, hapšeni, zadržavani, pritvarani, osuđivani i kažnjavani nesrazmerno više u odnosu na ostale činioce crnogorskog društva, među kojima su i mnogi građani koji su ostajali nekažnjeni za ista takva ”dela” (dovoljno je pomenuti vjrnike okupljene pred hramovima ili kolone automobila za Svetog Vasilija Ostroškog u Boki i za Spasovdan u Kučima, čiji su učesnici kažnjavani, za razliku od kolona, sukoba i okupljanja, recimo, povodom 21. maja).

Na kraju, i pored pokušaja pogrešnog predstavljanja razgovora koji su vođeni kao uvod u nastavak ekspertskih pregovora, koji su ovim javnim istupom premijera maltene sabotirani, Episkopski savet ostaje otvoren da se dijalog i razgovori nastave, pa i sledeće sedmice, ako u Vladi ima volje i snage da iskreno i efikasno pristupi ovim razgovorima”, zaključuje se u saopšenju čiji su potpisnici Arhiepiskop cetinjski mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije, episkop budimljansko-nikšićki Joanikije, episkop mileševski Atanasije i episkop zahumsko-hercegovački i primorski Dimitrije.

Izvor: Objektiv.rs

Komentari (0)

    Trenutno nema komentara. Budite prvi koji će komentarisati!

Ostavite komentar