Šta treba da znate o izbornom danu?

Za glasanje je potrebno da dokažete identitet važećom ličnom kartom ili pasošem

Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju
Foto: Grok

U Srbiji se u nedelju, 25. oktobra, održavaju vanredni parlamentarni izbori. Biračka mesta biće otvorena od 7 do 20 časova, a građani treba da ponesu važeću ličnu kartu ili pasoš. Glasanje je slobodno i tajno, a poziv za glasanje nije uslov za ostvarivanje biračkog prava.

Na vanrednim parlamentarnim izborima birači će moći da biraju između 18 izbornih lista.

Glasa se na biračkom mestu na kojem je birač upisan u birački spisak, a ako se u trenutku zatvaranja biračkog mesta nalazite na njemu ili neposredno ispred njega, imate pravo da glasate.

Ako ne znate broj i adresu svog biračkog mesta, te podatke možete proveriti na veb-prezentaciji Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave.

Potrebna dokumenta i glasanje

Za glasanje je potrebno da dokažete identitet važećom ličnom kartom ili pasošem.

Poziv za glasanje nije obavezan dokument. Možete da glasate i ako ga niste dobili, izgubili ste ga ili ste ga zaboravili, pod uslovom da ste upisani u izvod iz biračkog spiska na tom biračkom mestu i ispunjavate ostale zakonske uslove.

Kada dođete na biračko mesto, članovi biračkog odbora proveravaju da li ste već glasali, utvrđuju vaš identitet na osnovu lične karte ili pasoša i pronalaze vas u izvodu iz biračkog spiska.

Potom se potpisujete u izvod, a članovi odbora obeležavaju kažiprst desne ruke sprejom i uručuju vam glasački listić.

Na parlamentarnim izborima birači se opredeljuju za jednu od proglašenih izbornih lista.

Glasa se tako što se zaokruži redni broj ispred naziva liste za koju želite da glasate.

Glasački listić popunjava se lično, iza paravana koji obezbeđuje tajnost glasanja.

Nakon popunjavanja, listić treba presaviti i ubaciti u glasačku kutiju.

Ako prilikom popunjavanja pogrešite, listić se smatra važećim ukoliko se sa sigurnošću može utvrditi za koju ste izbornu listu glasali.

Glasate uz pomoć druge osobe

Birači koji zbog nepismenosti, slabovidosti, invaliditeta ili drugog razloga ne mogu samostalno da popune glasački listić imaju pravo da na biračko mesto povedu pomagača.

Pomagač popunjava listić onako kako mu birač odredi.

Birači koji zbog teške bolesti, starosti ili invaliditeta ne mogu da dođu na biračko mesto, mogu da glasaju van biračkog mesta, na području koje ono pokriva.

O tome su mogli da obaveste lokalnu izbornu komisiju najranije 72 časa pre dana glasanja, a najkasnije do 11 časova 25. oktobra.

Na sam izborni dan mogu da obaveste i birački odbor, takođe do 11 časova.

Tajnost glasanja

Van biračkog mesta, glasanje se organizuje u skladu sa zakonom, uz poštovanje tajnosti glasanja.

Glasanje je slobodno i tajno i niko nema pravo da vas primorava da glasate za određenu listu, da vas sprečava da glasate ili da od vas zahteva da otkrijete za koga ste glasali.

Niste dužni da bilo kome pokazujete popunjen glasački listić niti da ga fotografišete kako biste dokazali svoj izbor.

Birački odbor dužan je da obezbedi uslove u kojima niko ne može da vidi kako popunjavate listić.

Nepravilnosti

Ako smatrate da vam je povređeno pravo na slobodno i tajno glasanje ili da vam je neopravdano uskraćeno pravo da glasate, važno je da odmah reagujete.

Najpre obavestite predsednika i članove biračkog odbora i zatražite da se događaj unese u zapisnik o radu biračkog odbora, u delu predviđenom za primedbe.

Zabeležite broj biračkog mesta, vreme i okolnosti događaja, kao i šta se tačno dogodilo. Ako postoje svedoci ili drugi dokazi koji mogu da potkrepe vaše navode, navedite ih.

Ako birački odbor odbije da unese primedbu u zapisnik, zabeležite i to. Primedba u zapisniku je važan dokaz, ali nije jedini dokaz koji se može priložiti uz zahtev.

Prilikom prikupljanja dokaza vodite računa o tajnosti glasanja i zaštiti ličnih podataka drugih građana. Neovlašćeno fotografisanje i snimanje na biračkom mestu može predstavljati povredu pravila i narušavanje reda.

Prijave nepravilnosti

U zavisnosti od vrste problema, građani mogu da se obrate nadležnim organima:

– Povreda prava na biračkom mestu – predsedniku i članovima biračkog odbora i nadležnoj lokalnoj izbornoj komisiji;

– Pretnje, nasilje ili sumnja na kupovinu glasova – policiji ili nadležnom javnom tužilaštvu;

– Sumnja na nezakonito finansiranje kampanje ili zloupotrebu javnih resursa – Agenciji za sprečavanje korupcije, u okviru njenih nadležnosti;

– Druge izborne nepravilnosti – nadležnoj izbornoj komisiji ili drugom organu u čijoj su nadležnosti.

O uočenim nepravilnostima građani mogu da obaveste i Centar za slobodne izbore i demokratiju (CeSID), navodeći gde i kada se događaj dogodio, šta su neposredno uočili i koje dokaze imaju.

Prijava CeSID-u ili obaveštavanje posmatrača ne zamenjuje podnošenje odgovarajućeg zahteva ili prijave nadležnom organu i ne zaustavlja zakonske rokove.

Rok za podnošenje zahteva za poništavanje glasanja

Birač može da podnese zahtev za poništavanje glasanja na biračkom mestu na kojem je upisan u izvod iz biračkog spiska ako ga je birački odbor neopravdano sprečio da glasa ili mu je povredio pravo na slobodno i tajno glasanje.

Zahtev se podnosi nadležnoj lokalnoj izbornoj komisiji u roku od 72 časa od zatvaranja biračkog mesta.

Ako je biračko mesto zatvoreno 25. oktobra u 20 časova, rok za podnošenje zahteva ističe 28. oktobra u 20 časova.

Zahtev treba da sadrži podatke o podnosiocu, broj biračkog mesta i opštinu ili grad u kojem se nalazi, precizan opis događaja, činjenice i dokaze kojima se navodi potkrepljuju, kao i jasno naveden zahtev za poništavanje glasanja. Potrebno je staviti i potpis.

Može predati se na pisarnici nadležne izborne komisije ili poslati poštom. Važno je sačuvati dokaz o predaji, odnosno slanju.

Nadležna izborna komisija odlučuje o zahtevu u roku od 72 časa od prijema. Protiv odluke mogu se koristiti zakonom predviđena pravna sredstva u rokovima utvrđenim izbornim propisima.

Do kada traje izborna tišina

Izborna tišina počela je u četvrtak, 22. oktobra, u ponoć i traje do zatvaranja biračkih mesta u nedelju, 25. oktobra, u 20 časova.

Tokom izborne tišine zabranjeno je predstavljanje izbornih lista i kandidata u medijima i na javnim skupovima, objavljivanje njihovih programa, pozivanje birača da glasaju ili ne glasaju za određenu listu, kao i objavljivanje procena izbornih rezultata.

Više informacija o glasanju i zaštiti izbornog prava dostupno je na sajtovima Republičke izborne komisije i CeSID-a.

BONUS VIDEO:

Izvor:

Komentari (0)

    Trenutno nema komentara. Budite prvi koji će komentarisati!

Ostavite komentar