Betovenova “Eroika“ i koncert za violinu na sceni Kolarčeve zadužbine

Velika dvorana Kolarčeve zadužbine obeležava 94 godine postojanja koncertom Simfonijskog orkestra RTS sa Stefanom Milenkovićem 4. februara.

Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju
Foto: Youtube printscreen/ RTS Muzička produkcija - Zvanični kanal

Velika dvorana Kolarčeve zadužbine obeležiće 94 godine postojanja koncertom Simfonijskog orkestra RTS, koji će 4. februara nastupiti sa violinistom Stefanom Milenkovićem, pod dirigentskom palicom maestra Srboljuba Dinića, saopštili su organizatori.

Kolarčeva zadužbina na Studentskom trgu broj 5 započela je svoj rad upravo 4. februara 1932. godine, kada je Velika dvorana otvorena koncertom Beogradske filharmonije, kojom je dirigovao Stevan Hristić.

Povodom godišnjice biće izveden Koncert za violinu i orkestar, kao i Simfonija broj 3 “Eroika“ Ludviga van Betovena, dela koja spadaju u vrhunce svetske muzičke literature.

Jedini Betovenov koncert za violinu i orkestar nastao je 1806. godine, u periodu izuzetnog stvaralačkog poleta kompozitora, kada su nastala i neka od njegovih najznačajnijih dela, poput Četvrte simfonije, Četvrtog klavirskog koncerta, uvertira “Koriolan“ i “Leonora 3“, kao i gudačkih kvarteta posvećenih grofu Razumovskom.

U tom razdoblju Betoven je, oslanjajući se na dotadašnje iskustvo, oblikovao snažne poetske i humanističke poruke, koje su obeležile njegov zreli stvaralački izraz. Koncert za violinu i orkestar danas se smatra jednim od tehnički i interpretativno najzahtevnijih dela napisanih za ovaj instrument, a u vreme nastanka bio je izuzetno hrabar i inovativan.

Simfonija “Eroika“ označila je početak novog poglavlja u Betovenovom opusu i smatra se prvim njegovim velikim simfonijskim ostvarenjem. Ipak, savremenici su je dočekali sa rezervom, ocenjujući je kao predugačku i haotičnu u odnosu na dotadašnje standarde.

Čak su i dva snažna akorda na samom početku dela smatrani neprikladnim za simfonijski uvod, dok su danas upravo ti tonovi među najprepoznatljivijim motivima u istoriji klasične muzike.

Izvor: Objektiv.rs

Komentari (0)

    Trenutno nema komentara. Budite prvi koji će komentarisati!

Ostavite komentar