Islandski eksperiment sa skraćenim radnim vremenom, koji je započet 2015. godine, a zvanično usvojen 2019, pokazao se kao jedan od najuspešnijih primera reforme radne nedelje, u savremenom svetu rada.
Danas, gotovo 90% radne snage na Islandu, ima koristi od skraćenog radnog vremena — najčešće 35 do 36 sati nedeljno, uz punu zaradu, bez ikakvog smanjenja plata. Ovaj pomak nije rezultat zakonske regulative, već kolektivnog pregovaranja između sindikata i poslodavaca, što dodatno potvrđuje snagu socijalnog dijaloga u ovoj nordijskoj zemlji.
Rezultati? Prema podacima istraživača koji su pratili eksperimentalne faze u periodu od 2015. do 2019, produktivnost je ostala ista ili se čak poboljšala. Istovremeno, nivo stresa i sagorevanja kod zaposlenih se značajno smanjio, a većina radnika je izjavila da ima bolji balans između poslovnog i privatnog života.
-Radimo manje, a postižemo više — to je poruka ovog eksperimenta-navodi Sara Bjarnadotir, predstavnica sindikata BSRB, koji je bio ključni učesnik u pregovorima.
-Zaposleni su zadovoljniji, a poslodavci primećuju bolje rezultate.
Islandski model, sada se posmatra kao primer moderne radne reforme koji posebno odjekuje među mlađim generacijama, koje sve više vrednuju fleksibilnost i očuvanje mentalnog zdravlja.
Podstaknuti islandski uspehom, i druge zemlje kao što su Nemačka, Španija i Velika Britanija započinju sopstvene eksperimente sa četvorodnevnom radnom nedeljom. U Nemačkoj su neke firme već uvele pilot-programe sa istim ciljem, dok su u Španiji i Ujedinjenom Kraljevstvu pokrenute državne inicijative za testiranje novih modela rada.
Islandski model sada se posmatra kao primer moderne radne reforme, koji posebno odjekuje među mlađim generacijama, koje sve više vrednuju fleksibilnost i očuvanje mentalnog zdravlja.
Strani stručnjaci takođe hvale ovaj pristup. Profesorka sociologije rada na Univerzitetu u Oksfordu, dr Ema Roberts, ističe: “Islandski model pokazuje da je moguće uskladiti efikasnost rada sa brigom o mentalnom zdravlju zaposlenih. To je put kojim bi trebalo da ide čitav svet rada.”
Sa druge strane, ekonomista sa Univerziteta u Berlinu, dr Markus Schäfer, naglašava da “skraćena radna nedelja ne znači nužno gubitak produktivnosti — naprotiv, ona može da podstakne kreativnost i angažovanost, što se jasno vidi u islandskom primeru.”
Komentari (0)