Ako vam je san da doživite 100 godina, nova studija iz Španije mogla bi vam pružiti dobar recept za dugovečnost.
Naučnici su analizirali prehrambene navike više od 11.000 ljudi i došli do jasnog zaključka: ishrana bogata voćem, mlečnim proizvodima, orašastim plodovima i zdravim biljnim uljima, poput maslinovog ili suncokretovog, značajno smanjuje rizik od prerane smrti.
Poznato je da mediteranska ishrana, koju tradicionalno praktikuju Italijani i Španci, doprinosi dugom i zdravom životu. Nova istraživanja to dodatno potvrđuju – dosledno pridržavanje ove ishrane može smanjiti rizik od smrti za više od 20%.
U istraživanju su učestvovali ispitanici prosečne starosti od 48 godina, a njihove navike su praćene tokom 14 godina. Ocene su se temeljile na dve preporučene dijete: takozvanoj „Planetary Health Diet“ (PHD) i mediteranskoj ishrani, piše Index.hr.
Koje su ključne razlike?
PHD dijeta naglašava biljne namirnice i ograničava unos mesa, sa ciljem da se smanji rizik od bolesti i negativan uticaj na životnu sredinu. Mediteranska dijeta uključuje maslinovo ulje, ribu, orašaste plodove, mahunarke, integralne žitarice, voće i povrće – uz umerene količine crvenog mesa i alkohola.
Četiri moćne namirnice za dugovečnost
Istraživači su identifikovali četiri ključne grupe namirnica koje najviše doprinose smanjenju smrtnosti:
Voće
Mlečni proizvodi
Orašasti plodovi
Nezasićene masti (poput maslinovog i suncokretovog ulja)
Nasuprot tome, redovno konzumiranje gaziranih pića i slatkih pekarskih proizvoda povezano je s većim rizikom od rane smrti.
Trećina učesnika koja se najdoslednije pridržavala PHD dijete imala je 22% manji rizik od smrti u poređenju sa onima koji su se najmanje pridržavali. Kod mediteranske ishrane taj rizik bio je smanjen za 21%.
Zdravlje i planeta idu zajedno
Dr Mercedes Sotos Prieto sa Univerziteta u Madridu, jedna od autorki studije, istakla je da koristi ove ishrane nisu samo zdravstvene, već i ekološke. „Veća doslednost u pridržavanju ovih principa ishrane povezana je sa nižom ukupnom smrtnošću“, rekla je.
Šta možemo naučiti od stogodišnjaka?
Najstarija živa osoba na svetu trenutno je brazilska časna sestra Inah Canabarro Lucas, rođena 1908. godine – ima 116 godina. U Velikoj Britaniji najstarija osoba je Ethel Caterham, sa 115 godina. Francuskinja Jeanne Louise Calment, koja je doživela čak 122 godine, govorila je da je tajna njene dugovečnosti bila jednostavna: „Ne svađam se ni sa kim, slušam i radim ono što želim.“
Stručnjaci koji proučavaju tzv. plave zone – regione u kojima ljudi redovno doživljavaju više od 100 godina – saglasni su da ishrana nije jedini faktor. Kretanje, raznovrsna i umerena ishrana, osećaj pripadnosti, ljubav i smisao u životu – svi su delovi slagalice dugog i ispunjenog života.
Dakle, ako želite da poživite dugo – razmislite ne samo o tome šta stavljate na tanjir, već i sa kim ga delite.
Komentari (0)