Lajmska bolest je infektivno oboljenje čiji je uzročnik bakterija Borrelia burgdorferi. Infekcija najčešće zahvata kožu, nervni sistem, zglobove i srce, ali i sve ostale organe i sisteme. Infekcija se prenosi ubodom krpelja, roda Iksodes, koji je zaražen uzročnikom ove bolesti. Za prenos bakterije Borrelia burgdorferi potrebno je da krpelj boravi na koži oko 24 časa.
Kako ističe dr Sonja Giljača, epidemiolog Gradskog zavoda za javno zdravlje u Beogradu, kada boravimo u prirodi, bitno je znati koja su to područja na kojima borave krpelji kako bismo izbegli ubode. Bitno je znati i koje su to preventivne mere koje treba preduzeti da bismo uživali u prirodi, piše Politika.
– Krpelji se nalaze na područjima koja su obrasla visokom travom, žbunjem, raznovrsnim rastinjem, šibljem, zatim u šumama, livadama, neuređenim dvorištima i parkovskim površinama. Možemo reći da borave na zelenilu rastinja do visine jednog metra. Važne su preventivne mere. Najpre treba urediti naše zelene površine, a to podrazumeva košenje trave, uklanjanje opalog lišća… Bitno je „smanjivanje” površine kože koja može biti izložena ubodima krpelja na taj način što ćemo nositi odeću dugih rukava i nogavica. Možemo upotrebljavati repelente, sprejeve za odeću i kožu. Takođe je bitno pregledati se i prati odeću posle svakog boravka u prirodi. Najvažnija preventivna mera jeste svakodnevni pregled kože tokom i posle boravka u prirodi, sa posebnim osvrtom na kosmati deo glave – naglašava naša sagovornica.
Ukoliko, ipak, dođe do uboda krpelja, njen savet je da se osoba obrati zdravstvenoj ustanovi, najpre zbog stručnog vađenja krpelja, a posle i zdravstvenog nadzora. U slučaju da neko mora sam da izvadi krpelja, bitno je znati kako se to pravilno obavlja.
– Pravilno vađenje krpelja je isključivo mehanička stvar – pincetom treba prići što bliže koži i bez čupanja i kidanja polako izvlačiti krpelja napolje. Ono što je bitno jeste da prethodno ne bi trebalo premazivati krpelja i mesto uboda bilo čime, bilo kakvim hemijskim i kozmetičkim preparatima (eter, alkohol, benzin, aceton, lak za nokte), jer na taj način teramo krpelja, ukoliko je zaražen bakterijom Borrelia burgdorferi, da povrati taj sadržaj i zapravo ubrzavamo prenos infekcije – savetuje dr Giljača.
Kako neko može da posumnja da je eventualno dobio lajmsku bolest?
– Da bismo mogli eventualno da posumnjamo na to, moramo znati koji su simptomi lajmske bolesti. Prvi simptomi i znaci ovog oboljenja mogu se javiti nakon prvog, ali i do 30. dana od uboda krpelja. Najčešće su to crvenilo na mestu uboda krpelja, koju mi zovemo eritema migrans, bolovi u zglobovima i mišićima, glavobolja, povišena telesna temperatura, groznica, znojenje. Eritema migrans je siguran znak prvog stadijuma lajmske bolesti i javlja se na mestu uboda kao ovalno crvenilo koje se vremenom širi i dobija prstenast izgled. Ukoliko u ovom stadijumu izostane lečenje, bolest napreduje i nakon nekoliko nedelja ili meseci mogu se javiti manifestacije drugog stadijuma, a to je ukočenost vrata, teške glavobolje, privremena paraliza mišića lica, kraće epizode bolova i otoka velikih zglobova, odnosno upale zglobova, vrtoglavica, nepravilan ritam srca. U slučaju propuštenog ili neadekvatnog lečenja u ovom stadijumu oboljenja, posle 10 meseci ili više godina može doći do trajnog oštećenja zglobova, nervnog sistema i kože. I ove promene pripadaju trećem i poslednjem stadijumu lajmske bolesti – navodi naša sagovornica.
Krpelji su paraziti koji se hrane sisanjem krvi čoveka i životinja. Nakon uboda, čvrsto se prikače za kožu i hrane više dana. Period hranjenja na našima prostorima traje od početka proleća do kasne jeseni, pa se ubodi krpelja registruju skoro u toku cele godine. Najveći broj uboda povezan je sa lepim vremenom i dužim boravkom ljudi u prirodi. Nisu svi krpelji zaraženi uzročnikom lajmske bolesti, i svaki ubod krpelja ne znači obavezno i nastanak infekcije. Na području Beograda oko 25 odsto krpelja „nosi” uzročnike lajmske bolesti.
Komentari (0)