Ugroženo mesto na rang-listama: Traži se povlačenje uredbe koja je izazvala buru u akademskoj zajednici

Povećanje vremena za nastavni rad nauštrb naučnoistraživačkog ugrožava kvalitet naših univerziteta i njihov rang na međunarodnoj sceni

Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju
Foto: bg.ac.rs

Poslednju izmenu Uredbe o normativima i standardima uslova rada univerziteta i fakulteta za delatnosti koje se finansiraju iz budžeta (koja je stupila na snagu 25. marta) Konferencija univerziteta Srbije (KONUS) smatra „nepromišljenim i protivzakonitim postupkom vlade kojim se dodatno narušava odnos države prema visokoškolskim institucijama i produbljuje opšte nepoverenje u autoritet nadležnih organa”. KONUS je saopštio da „najoštrije osuđuje” spornu korekciju uredbe kojom se potrebno vreme za poslove nastave i naučnoistraživačkog, odnosno umetničkog rada nastavnika i saradnika sa po 20 časova sedmično u okviru četrdesetočasovne radne nedelje menja proporcijom od pet časova za nauku a 35 za nastavu.

„Posebno napominjemo da se uvedenom disproporcijom direktno ugrožava pozicioniranje naših univerziteta na međunarodnim rang-listama, s obzirom na činjenicu da je jedan od ključnih parametara za rangiranje upravo kvalitet naučnoistraživačkog rada. U uslovima oštre konkurencije na međunarodnom tržištu visokog obrazovanja lošiji rejting naših univerziteta na prestižnim listama će izrazito negativno uticati na strategiju internacionalizacije i u direktnoj je suprotnosti sa ciljevima Strategije naučnog i tehnološkog razvoja Republike Srbije”, ističe KONUS.

Ova konferencija koja okuplja akreditovane univerzitete širom Srbije, i državne i privatne, na kojima se školuje blizu 250.000 studenata, a nastavom i naučnim istraživanjem bavi se više od 20.000 stručnjaka, zahteva da relevantni državni organi sagledaju sve posledice donete izmene uredbe, a od vlade koja je ovaj akt i korigovala traži da po hitnom postupku stavi van snage „nezakonitu uredbu”. Pritom se napominje da ona „može da ima pogubne posledice na kvalitet visokog obrazovanja i naučno-tehnološki razvoj Republike Srbije”. KONUS naglašava da je jedinstvo nastavne i naučnoistraživačke, stručne i umetničkoistraživačke delatnosti jedno od osnovnih načela na kojem počiva visoko obrazovanje, te da je njihov proporcionalan odnos najvažniji preduslov obezbeđivanja kvaliteta nastavnog kadra i izgradnje ugleda svake visokoškolske ustanove.

„Pored očigledne protivzakonitosti, budući da je uredba doneta od strane vlade kojoj je prestao mandat, kao i bez predloga Nacionalnog saveta za visoko obrazovanje (NSVO) i prethodno pribavljenog mišljenja KONUS-a i Konferencije akademija i visokih škola, ovaj jednostrani akt, takođe donet i bez prethodne javne rasprave, jasno pokazuje nepoznavanje funkcionisanja sistema visokog obrazovanja i podriva osnovne ciljeve i principe na kojem počiva ne samo sistem ustanovljen Zakonom o visokom obrazovanju već i svi sistemi u svetu”, stav je KONUS-a. Ne misli tako Slavica Đukić Dejanović, ministarka prosvete u tehničkom mandatu, koja je u više navrata istupajući u javnosti rekla da je „u istoj proceduri vlada donela i odluku o tome da se za 16 odsto povećaju plate zaposlenima u visokoškolskim ustanovama i da tada nije bilo nikakvih primedbi”. Međutim, odluci da se obezbede dodatna sredstava iz republičkog budžeta za povećanje plata u visokom obrazovanju za 16 odsto (precizno za 15,97 procenata) prethodio je niz razgovora s predstavnicima univerziteta, pa i tri uzastopna sastanka održana 18, 19. i 20. februara o izmeni Zakona o visokom obrazovanju. Okosnica ovog uvećanja zarada, kako su objasnili nadležni, bilo je konačno „usklađivanje osnovica za plate u visokom obrazovanju sa osnovicama plata u osnovnom i srednjem”, jer su osnovice u preduniverzitetskom bile veće nego u visokom obrazovanju. Na tada usaglašene izmene propisa akademska zajednica nije imala primedbe, a jeste naglasila da se te izmene pored ispunjavanja zahteva studenata u blokadi tiču i višegodišnjih zahteva našeg najstarijeg i najvećeg univerziteta i da je „načinjen važan iskorak u pogledu unapređenja institucionalnog okvira za funkcionisanje i razvoj visokog obrazovanja u Srbiji”.

Osude napada na dekanku Filozofskog fakulteta Univerziteta u Nišu

Napad nožem na prof. dr Nataliju Jovanović, dekana Filozofskog fakulteta Univerziteta u Nišu, uznemirio je sve i izazvao novu lavinu negodovanja i osuda nasilja i ugrožavanja bezbednosti uopšte, a podstakao je i nova protestna okupljanja. Ovaj akt nasilja, smatra rektorski kolegijum Univerziteta u Beogradu, „treba posmatrati u kontekstu u kom je izvršen, odnosno u vezi sa atmosferom koja je stvorena klevetama, uvredama, pretnjama i pritiscima od strane nosilaca visokih javnih funkcija i tabloidnih medija”. Rukovodstvo UB traži da prestane govor mržnje koji može dovesti do tragičnih konsekvenci i zahteva od institucija „da preduzmu mere radi utvrđivanja odgovornosti medija, kao i lica koja svojim javnim nastupima utiču na izazivanje netrpeljivosti i sukoba u društvu i vrše pritisak na pravosuđe, čime ugrožavaju bezbednost građana”.

Napad je osudio i Forum beogradskih gimnazija kao i Nezavisni sindikat prosvetnih radnika Srbije (NSPRS). Dekanka Filozofskog fakulteta u Nišu povređena je pre dva dana tokom javnog okupljanja građana. Odmah joj je ukazana lekapska pomoć i uhapšena je starija žena, S. C. (69), osumnjičena da je nožem nasrnula i po ruci posekla povređenu dekanku.

Izvor: Politika.rs

Komentari (0)

    Trenutno nema komentara. Budite prvi koji će komentarisati!

Ostavite komentar