Na najnovijoj prestižnoj Šangajskoj listi po naučnim oblastima (takozvana lista GRAS – Global Ranking of Academic Subjects) Univerzitet u Beogradu (UB) visoko je rangiran u 16 od 55 naučnih polja, i to je dobra, važna, velika novost i svojevrsni pečat izuzetnosti.
To je i bolji rezultat u odnosu na prošlu godinu, kada je UB bio rangiran u 13 oblasti, mada na globalnoj Šangajskoj listi, koja se objavljuje svake godine sredinom avgusta (takozvanoj listi ARWU– Academic Ranking of World Universities), naš najstariji i najveći univerzitet ove godine beleži blagi pad. Lane je tu bio na 393. mestu, a sada je na 407. poziciji, po računici naših univerzitetskih profesora koji godinama pomno prate ovo rangiranje.
GRAS lista u međunarodnoj akademskoj zajednici smatra se sveobuhvatnim i najobjektivnijim rangiranjem svetskih univerziteta u pet naučnih polja koja obuhvataju: prirodno-matematičke nauke, tehničke, bionauke, medicinske i društveno-humanističke nauke. Na ovogodišnjoj Šangajskoj listi po oblastima mesto je zavredelo više od 1.900, od ukupno 5.000 rangiranih univerziteta u 96 zemalja i regiona. Univerzitet u Beogradu je visoko rangiran u svih pet naučnih polja. Po oblastima najbolji rezultat, plasmanom od 101. i 150. mesta, UB je ove godine ostvario u matematici, nauci o hrani i tehnologiji hrane, metalurškom inženjerstvu i veterini. Poziciju između 201. i 300. na listi zauzeo je u oblasti hemije, energetike, poljoprivrednih nauka, kliničke medicine, javnog zdravlja, stomatologije i farmacije. U fizici, biologiji i psihologiji UB se nalazi od 301. do 400. mesta, a u oblasti računarstva, kao i obrazovanja između 401. i 500. mesta u svetu. Ove dobre vesti juče je na zasedanju Senata UB kolegama saopštio i prof. dr Vladan Đokić, rektor UB.
– U svim poljima, u polju medicinskih nauka, tehničko-tehnoloških, inženjerskih, prirodnih i društveno-humanističkih postoje određene oblasti gde je naš univerzitet visoko rangiran, što je svakako veliki i značajan uspeh. To do sada nije bio slučaj. Ove godine na Šangajskoj listi po oblastima prvi put je zapravo ta ravnomerna zastupljenost određenih polja prisutna i čestitam svim članovima akademske zajednice koji su tome doprineli. A državu bih hteo da pozovem da još više ulaže u obrazovanje kako bi rezultati bili još bolji – naglasio je Đokić.
Biti visoko rangiran u 16 od 55 naučnih oblasti među svetskom naučnom elitom za UB jeste svojevrstan pečat izuzetnosti, ali šta to suštinski znači za naš univerzitet?
– Suštinski znači da smo prepoznatljivi i vidljivi. Sve se prati. Kao što se prati ATP lista za tenisere, pa svi menadžeri, treneri i igrači prate tu listu, znaju ko je kakav, tako se prate i ove liste, iako one nisu idealne, imaju manjkavosti, i bez obzira na to što pojedini univerziteti ne žele više da budu rangirani zbog toga što im se ne sviđaju kriterijumi. Svaka rang-lista ima dozu objektivnosti i na neki način odraz je kvaliteta, ukazuje koliko je određeni univerzitet valjan – pojasnio je Đokić za „Politiku”.
Podsetio je i da je ranije postojala lista na kojoj su univerziteti rangirani prema odnosu između toga koliko se ulaže u jednoj državi u obrazovanje i rezultatima obrazovanja.
– Mi smo na toj listi bili drugi ili treći u svetu. Kad bi se ta lista i danas pravila, mislim da bismo i dalje bili na istom mestu zbog toga što se kod nas malo ulaže u obrazovanje, a rezultati naših naučnika su veliki. Imamo više od 80 naučnika iz Srbije koji su među dva odsto najcitiranijih u svetu. Od toga je oko 60 sa UB. Imamo studijske programe zahvaljujući kojima je po oblastima UB visoko kotiran, tako da naš univerzitet jeste dobar, jeste i izuzetan, ali moglo bi da bude još bolje kada bi se više ulagalo u obrazovanje – ističe rektor UB.
Zanimljiva oficijelna statistika kaže da je UB na globalnoj Šangajskoj listi od 2012. godine i uvek je bio među prvih 500, osim 2021. godine, kad je pao u rang od 501. do 600. mesta. U oktobru te godine Đokić je došao na čelo UB, tada mu je počeo prvi rektorski mandat. Sticajem okolnosti, slučajnosti ili ne, naš najstariji univerzitet je od tada u ovom prestižnom rangiranju opet krenuo uzlaznom putanjom. U 2022. godini našao se među prvih 500, u 2023. imeđu 301. i 400. mesta. Ove godine je zabeležio blagi pad.
Neophodni benefiti za istraživače
U poslednjih više od decenije UB je pet godina bio rangiran od 301. do 400. mesta (2013, 2014, 2015, 2018. i 2023. godine). Šta je potrebno našem najboljem univerzitetu da bi se vratio među prvih 300 na Šangajskoj listi, gde je bio 2016. i 2017. godine?
– Prvo, hteo bih da kažem da nisam ja taj koji je doprineo poziciji našeg univerziteta na Šangajskoj listi, to je zasluga čitave akademske zajednice, a drugo, mislim da u nekoliko pravaca treba tražiti odgovor na vaše pitanje. Jedan jeste finansijski. Svakako treba više ulagati obrazovanje. Drugi je da se istraživačima, onima koji najviše rade, daju neki benefiti. Ti benefiti ne moraju da budu samo finansijski, oni mogu da budu i medijski, da oni recimo u nekom časopisu, nekim dnevnim novinama svake nedelje budu prikazani kao najbolji istraživači. Oni mogu da budu na neki način unapređeni i tako što će brže napredovati na svojim fakultetima i na univerzitetu. Znači, postoji više načina da se neko podstakne da bude izuzetan. Jeste financijski momenat jedan od načina, ali nije jedini. Ne rade svi naučnici svoje naučne radove zbog toga što žele da budu više plaćeni. Ali oni treba da budu više plaćeni da bi radili – ističe rektor Đokić.
Na listi i univerziteti u Novom Sadu, Kragujevcu i Nišu
Na Šangajskoj listi po oblastima, od univerziteta iz Srbije, visoko su u pojedinim oblastima rangirani i univerziteti u Novom Sadu, Nišu i Kragujevcu.
Univerzitet u Novom Sadu u nauci o hrani i tehnologiji hrane plasirao se od 151. do 200. mesta, a u oblasti poljoprivrede između 301. i 400. mesta. Od 401. do 500. mesta iz matematike rangiran je Univerzitet u Nišu, a u oblasti kliničke medicine i Univerzitet u Kragujevcu.
Komentari (0)