Optužnica koja je pripremljenja za ratne zločine za četvoricu hrvatskih pilota zbog bombardovanja izbjeglica na Petrovačkoj cesti 1995. godine poprilično je aktuelna u hrvatskoj javnosti.
Premijer Plenković i potpredsednik vlade Medved poručuju – ako optužnice dođu, mi ćemo ih odbaciti. No u vladi sjedi djevojčica iz te kolone – Anja Šimpraga – a HDZ bez ruku SDSS-a u saboru nema većinu. Predsednik SDSS-a Milorad Pupovac komentarisao je podizanje optuznic. Potvrdio je da je i ta tema bila u raspravi na današnjem sastanku vladajuće većine.
Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju – Objektiv.rs
– To je važna tema. Stavovi su poznati, ministar ih iznosi, mi smo iznijeli svoje stajalište. To je ozbiljan problem kojem treba ozbiljno pristupiti. Ratni zločini ne zastarijevaju. Obaveza je država da sude za ratne zločine. U ovom slučaju jeste nesumnjivo reč o ratnom zločinu počinjenom nad civilnim stanovništvom od hrvatske avijacije koja je sedmoga na osmi delovalo na tom području, kao i na području Bosanskog Novog, odnosno Novoga Grada danas u kojem je stradao određen broj civila, velik broj dece.
– Zašto i ko je počinio, to je na sudu. Nažalost, 27 godina se ništa ne preduzima. BiH je 2009. po teritorijalnoj nadležnosti tražila od RH da dostavi podatke neophodne da bi mogla voditi postupak, pre svega imena pilota. To nije urađeno, rekao je Pupovac.
Iz DORH-a su kratko poručili da njima nikakve optužnice nisu stigle te da se za sve treba obratiti Tužilaštvu Srbije.
– Moja saznanja su sljedeća – Republika Hrvatska je u vreme mandata Ivice Račana i predsednika Mesića dobila dopis od haškog tužilaštva za razgovor s načelnikom Glavnog štaba HV-a generalom Stipetićem kako bi se razjasnile okolnosti ovog zločina koji je počinjen. Znam da je Stipetić iskazao spremnost da iznese sve podatke,da li je došlo do tog razgovora, ne znam”, rekao je Pupovac te dodao:
– I RH i međunarodna zajednica i BiH i haški sud i Republika Srbija, svi su znali za taj slučaj. Sve do sada, osim zahteva BiH prema RH, nije bilo nikakvog postupanja. To je nesumnjivo težak ratni zločin prema civilnom stanovništvu počinjen na teritoriji susedne zemlje i ne može se od te odgovornosti bežati niti to pretvarati u političke polemike.
Saznanja o zločinima Pupovac, kaže, ima od kraja devedesetih.
– Na Petrovačoj cesti, na širem području stradalo je devet civila, od toga četvero dece. Ranjeno je oko 50 civila. Postoje fotografije, postoje ljudi koji su bili tamo, postoje svedoci. Kada smo formirali Udruženje stradalih Srba u ratu ’91.-’95, ti ljudi su dolazili i izneli svoja svedočenja i nama i Documenti i drugim organizacijama koje su se bavile ljudskim pravim, isto tako i haškim sucima te organizacijama u Srbiji, očito i srbskom tužilaštvu.
– Problem je što cela stvar u saradnji oko ratnih zločina stoji od 2012. godine. Nažalost, od tog vremena do danas nije se ništa događalo. Za zločine u Oluji vođen je postupak protiv četiri lica, dva su osuđena. RH, ovim reakcijama koje je imala prethodnih dana na ovo što je učinilo srpsko tužilaštvo, a to je tek prvi korak, tužba još uvijek nije konačna, RH je zadnja koja bi se trebala obazirati na to, rekao je Pupovac.
– Hrvatska nije u situaciji, osim za domaće potrebe, da se junači u ovoj stvari”
Premijer Andrej Plenković rekao je da Hrvatska neće raspravljati optužnice, da će ih, kada i ako dođu, odbiti.
– Stajalište SDSS-a je poprilično principijalno i jasno, da ratni zločini ne zastarevaju i da se trebaju sankcionirati i da nema razlike između žrtava i počinitelja. RH je pristupanjem Europskoj uniji potpisala aneks koji je sastavni deo ugovora, u kojem se kaže da će poštivati prava manjina, sarađivati sa susedima u regiji i da će suditi za ratne zločine. Pitanje je važno iz ugla poštovanja međunarodnih zakona, humanitarnih prava, poštovanja preuzetih obaveza RH, uključujući i pristupačni ugovor.
Neko ko ima obaveze, a ne ispunjava ih, kao što RH ne sudi za zločine počinjene prema Srbima, kao što ne sarađuje sa susedima u regiji na način na koji bi trebala, može teško imati argumentaciju da nekome kaže – “pazi se”. Problem ulaska Srbije u EU veći je sigurno od odnosa Hrvatske i Srbije i važnija za Evropu i svet. Tako da, junačenje nekih ljudi ovde kod nas je daleko od naših mogućnosti i daleko od ozbiljnih pitanja pristupanja Srbije EU”, kaže Pupovac te dodaje:
– Hrvatska se može kompromitovati na ovom pitanju jer odbija saradnju u stvari u kojoj je Hrvatskoj dopušteno da postane članica EU-a, data joj je prilika da to reši nakon, a ona to nije uradila, nije bila voljna to uraditi. RH po mojem mišljenju treba, kao što je ministar Malenica rekao, razgovarati o svim otvorenim pitanjima sa Srbijom i drugim susjedima, doprinositi da te zemlje što skorije uđu u EU, ne deklarativno, nego stvarno, stvarajući odnose koji će biti europskog karaktera, a to se ne događa. Iz toga mi se čini da Hrvatska nije u situaciji, osim za domaće potrebe, da se junači u ovoj stvari.
Ako ne sudiš za ratne zločine, sigurno nisi junak. Srbija je u ovom trenutku preuzela predmete suđenja za ratne zločine svojim državljanima koji su sudionici ratnih zločina u Hrvatskoj, u BiH, na Kosovu, i sudi im. Temeljem dogovora. Takav dogovor je i Hrvatska imala sa Srbijom, bitno se vratiti dogovoru. Taj predmet sutra može preuzeti Hrvatska. Kako će se i na koji način to dogovoriti je stvar razgovora.
Poruka Plenkoviću
Na pitanje da, s obzirom na to da vladajuća većina zavisi o SDSS-u, da li je to pitanje na kojem će insistirati kada dođu te optužnice i ako ih vlast odbaci, Pupovac je odgovorio:
– Ja se nadam da neće doći u RH, da će RH otvoriti dijalog sa Srbijom, žao mi je što nije započeo u Davosu gde su Andrej Plenković i Aleksandar Vučić imali prvu priliku da to urade. Žao mi je što nema nikakvog napora da Hrvatska doprinese europeizaciji prostora JI Europe i što se RH, nažalost, u ovoj stvari postavlja kao neka vrsta, ne partnera, nego mentora i ucjenjivača i to treba promeniti.
Naglašava da ovakva pitanja ne mogu biti sredstvo politizacije niti se koristiti u dnevnopolitičke svrhe jer “to je najgori način koji ne donosi nikakvo rešenje.
– Da smo prestali politozovati pitanje nestalih, već bismo rešili više nego što jesmo. Za ratne zločine važi isto. Nikakvog međusobnog pogoršanja u tako bolnim temama ne sme biti. 30 godina od rada mi još uvek ratujemo na ovakvim stvarima.
BONUS VIDEO:
Komentari (0)