Da li Evropi preti “rat na dva fronta”: Tri ključne tačke i rizici novog geopolitičkog kursa Brisela

Analiza ukrajinskog portala upozorava da pristup izražen na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji nosi ogromne rizike za Stari kontinent

Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju
Foto: Printscreen Youtube/Munich Security Conference

Prema analizi ukrajinskog portala Strana.ua, izjave evropskih političara na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji otkrivaju tri ključne tačke evropske strategije u uslovima naglih promena geopolitičkog kursa Sjedinjenih Američkih Država:

  1. SAD kao potencijalni neprijatelj – Prema oceni evropskih zvaničnika, politika Donalda Trampa nameće potrebu za “strateškom autonomijom” Evrope i smanjenom zavisnošću od Vašingtona.

  2. Rusija kao neposredni izazov – Evropa mora biti spremna za konfrontaciju sa Moskvom, potencijalno i bez američke podrške.

  3. Opasnost od preranog mirovnog dogovora u Ukrajini – Brzo okončanje rata u Ukrajini moglo bi da izloži Evropu riziku od ruske agresije, pa je strateški važnije nastaviti pritisak dok Rusija ne bude u potpunosti oslabila, i vojno i ekonomski.

Rizici za Evropu i geopolitika Trampa

Analiza upozorava da ovakav pristup nosi ogromne rizike za Evropu, praktično je stavljajući pred mogućnost “rata na dva fronta“.

Evropska unija, prema Strana.ua, u američkoj strategiji Trampa percipirana je kao konkurent SAD na svetskom tržištu, odmah nakon Kine. Tramp ističe da je EU „nastala da oslabi Sjedinjene Američke Države“ i kritikuje evropske države kao „parazite“ koji profitiraju od saveza sa SAD, ali ne doprinose reciprocitetom.

– Evropske zemlje su za Trampa praktično vazalne teritorije – navodi analiza, dodajući da SAD ne nameravaju odustati od NATO saveza, jer je to efikasan instrument za održavanje dominacije u Evropi.

Evropa je, u ovoj logici, pozicionirana da sledi američki kurs u potpunosti, uključujući i ekonomske odluke poput odbijanja ruskih energenata.

Britanski i nemački pristup

U Evropi postoje glasovi koji pokušavaju da uvere Trampa da vidi evropske države kao “korisne, iako mlađe partnere“ u okviru “globalnog Zapada“. Posebno aktivno ovo promovišu britanski zvaničnici i nemački kancelar Friedrich Merz.

Ipak, kako navodi Strana.ua, Tramp prihvata dodatna ulaganja evropskih država u vojsku, ali ne planira značajne ustupke, smatrajući da je nuklearni “kišobran“ SAD dovoljan “poklon“ za koji Evropa duguje zauvek.

Posledice za Ukrajinu i Evropu

Analiza ukazuje da rat u Ukrajini rezultira približavanjem Evrope i SAD, dok se odnosi Evrope i Rusije pogoršavaju. U uslovima politike Trampa, potpuna zavisnost Evrope od Amerike je strateški korisna za Vašington jer povećava vojnu i ekonomsku kontrolu nad kontinentom.

– Nastavak rata u Ukrajini održava evropske države u stanju stalnog straha od Rusije, što pojačava njihovu zavisnost od američke vojne pomoći i eliminiše mogućnost samostalne geopolitike – navodi Strana.ua.

S druge strane, Tрамp lično pokazuje želju da rat u Ukrajini što pre završi, iz strateških razloga (neutralitet Moskve u odnosu na SAD i Kinu) i taktičkih razloga (politički poeni pred izbore u Kongresu, upravljanje zamrznutim ruskim sredstvima i privlačenje Putina u mirovni savet).

Međutim, ova inicijativa nije u potpunosti podržana u administraciji SAD, gde dominiraju “jastrebovi“ i lobiji vojne i energetske industrije.

Perspektive normalizacije odnosa Evrope i Rusije

Portal ističe da bi jedina stvarna garancija bezbednosti za Ukrajinu bila strateška normalizacija odnosa Evrope i Rusije. Time bi Ukrajina prestala da bude polje geopolitičkog sukoba i mogla bi da se razvija u miru sa susedima.

– Trenutno su takvi procesi daleko od realizacije, ali istorijski primeri pokazuju da je moguće brzo završiti rat kako bi se fokus preusmerio na jačanje sopstvenog geopolitičkog položaja. Strana.ua navodi primer Staljina 1940. godine i završetka rata sa Finskom kao model takvog „geopolitičkog kompromisa“.

Zaključak

Strana.ua naglašava da produženje rata u Ukrajini i eskalacija napetosti između Evrope i Rusije samo jačaju zavisnost Evrope od SAD i otežavaju samostalnu geopolitiku evropskih država.

Evropa se nalazi pred izborom: prihvatiti ulogu američke „kolonije“ sa ekonomski degradiranom državom i rastućim vojnim troškovima ili organizovati otpor novom američkom kursu, što uključuje i razmatranje okončanja rata u Ukrajini i normalizaciju odnosa sa Rusijom.

– Odluke koje Evropa sada donese oblikovaće njen geopolitički i ekonomski položaj u narednim decenijama – zaključuje analiza Strana.ua.

BONUS VIDEO:

Izvor: Strana

Komentari (0)

    Trenutno nema komentara. Budite prvi koji će komentarisati!

Ostavite komentar