OBJEKTIV ISTRAŽUJE

Nakon smrti BRAĆE u jezeru kod Lazarevca! SPASILAC za Objektiv otkriva kako sprečiti ovo zlo (SAVETI)

Nakon velike tragedije, iz Udruženja spasilaca kažu da su neuređena kupališta rizična, dok se na bazenima mnogi oslanjaju na redare i spasioce

Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju
Foto: Kristina Miladinović, privatna arhiva

Dan nakon nezapamćene tragedije na jezeru kod Lazarevca gde su se utopili dečaci od šest i sedam godina, dok se na Dunavu kod Kostolca utopio tridesetsedmogodišnji muškarac, ekipa objektiv.rs razgovarala je sa instrukom iz Udruženja spasilaca na vodi Srbije o tome zašto se ovakve nesreće najčešće dešavaju i kako je moguće da se na vreme spreče.

Kristina Miladinović, instruktor i član Udruženja spasilaca, kaže u intervjuu za naš portal da je dovoljan sekund da dete podigne ruke i isklizne iz gume, da roditelji treba da budu pored dece u vodi do 12 godine i da spasilac uoči svakoga od trenutka kada uđe na kupalište.

Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju – Objektiv.rs

Prema zvaničnim propisima, nije dozvoljno da mlađa deca budu bez nadzora u zonama za plivače.

“Već sa tri godine, dete je sposobno da nauči da pliva. Bez obzira na to, deca mlađa od osam godina ne bi trebalo da budu u bazenu za plivače bez obzira na to da li znaju da plivaju. Deca do 12 godina moraju da budu sa roditeljima u delu gde se pliva”, kaže Kristina Miladinović.

Neuređena kupališta rizik, na bazenima se previše opuste

Nema pravila na kakvim kupalištima se nezgode dešavaju, ali neuređena kupališta bez infrastrukture, redara, spasioca i prve pomoći, mogu da budu izuzetno opasna kada dođe do nepredivih situacija.

“Nažalost, nije retkost da se roditelji sa malim detetom previše opuste, naročito na uređenim bazenima i kupalištima gde ima spasioca. Deca sede u plićaku, roditelji sede i posmatraju ih sa razdaljine, ali ne mogu u svakom trenutku da prate situaciju kao što bi to radili da su sa decom u vodi”, kaže Kristina Miladinović.

Mišići i šlauf nisu bezbednost

Guma, odnosno šlauf, “mišići”, kao i svi pomoćni rekviziti, nisu sigurnost kao što mnogi misle. Oni mogu da pomognu da se dete održava, ali to ne znači da je dete bezbedno da ostane samo u vodi.

“Dovoljan je sekund da dete podigne ruke i propadne kroz gumu, a da se to ne primeti. Ili da mu mišić sklizne, probuši se i spadne sa ruke. Jedan od velikih problema jeste što dete koje upadne u vodu, nije svesno i ne može da dozove pomoć, kao što bi to uradila starija osoba”, objašnjava instruktorka.

Održavanje na vodi spašava život

Dešava se da deca koja su tek naučila da plivaju ili odrasli koji nisu dobri plivači, ne znaju da se održavaju na vodi. Umesto toga, čim stanu sa plivanjem, hvataju se za dušek, gumu, ili roditelja, kada je u pitanju dete.

“Ipak, izuzetno je važno naučiti dete da se održava na vodi, čak i pre nego što nauči da pliva, jer to može da mu spase život. U kritičnim situacijama, dovoljno je da se okrene na leđa, udahne i ne pravi nagle pokrete. Mora se ostati miran, dohvatiti najbliži predmet na kojem je moguće održavati se i odmah pozvati pomoć”, objašnjava naša sagovornica.

Primetimo svakoga ko uđe u vodu

Vrućina, gužve i praćenje više stvari istovremeno, samo su neki od izazova sa kojima se spasioci bore. Imaju svoje zone odgovornosti i zahtevno je svakog trenutka ispratiti sve.

“Najviše se borimo da objasnimo ljudima da pravila ne postoje zbog određenog kupališta nego zbog njih, da treba da ih poštuju zbog sebe, a ne zbog spasioca. Obraćamo pažnju na sve ljude, od dolaska na kupalište, do njihovog ulaska u vodu. Ko ima iskustva, može tačno da prepozna ko je prvi put došao na to mesto, ko je slab plivač i ko ima strah od vode”, kaže Kristina Miladinović.

Grč, morska trava i naglo uskakanje

Isto važi i za odrasle, čak i za one koji znaju da plivaju, jer oni nisu izuzeti od rizika od utapanja i to moraju da znaju. Najčešće omladina u društvu pokušava da se dokaže, kada se koristi alkohol ili se oprez izgubi zbog osećaja sigurnosti na dobro poznatim kupalištima.

“Tragedije se dešavaju kada se ulazi u vodu naglo i bez prethodnog kvašenja, što može da bude uzrok srčanog udara. Kada se desi da se neko uplete u travu ili ga uhvati grč, to zapravo nije situacija za paniku, ali strah često dovede do problema. Dešavale su se tragedije kada se oni koji pokušavaju da spasu nekoga, utope zajedno sa žrtvom”, ističe spasilac.

 

Piše: Aleksandra Vasić

Preuzimanje teksta ili delova teksta dozvoljeno isključivo uz navođenje izvora i linka ka stranici Objektiv.rs

Izvor: Objektiv.rs

Komentari (0)

    Trenutno nema komentara. Budite prvi koji će komentarisati!

Ostavite komentar