Bilo da volite klasičnu muziki, rok, džez ili narodnu, verovatno ih slušate jer vam se sviđa kako zvuči, ali ne shvatate da muzika ne uključuje samo vaše čulo sluha, već i mnoge druge delove vašeg mozga uključujući područja odgovorna za kretanje, jezik, pažnju, pamćenje i emocije.
Ljudi se često okreću muzici kako bi pojačali raspoloženje ili ublažili stres, a različita istraživanja podržavaju to, jer kažu da muzika zaista može da pomogne u nekim zdravstvenim situacijama.
Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju – Objektiv.rs
Neke studije su otkrile da 30 minuta slušanja muzike svakog dana ublaži bolove u grudima i smanji anksioznost, naročito kod ljudi koji su nedavno imali srčani udar.
Otprilike 700 hiljada ljudi svake godine doživi srčani udar u Americi, a jedan od devet preživelih oseti bol u grudima u roku od 48 sati od srčanog udara. Pacijentima se daju različiti lekovi za sprečavanje budućih problema sa srcem i bolova.
Istraživanja su se potrudila da otkriju da li muzička terapija u kombinaciji sa standardnim tretmanom može da ponudi nešto što mogu da rade kod kuće kako bi im olakšali bol i anksioznost.
Studija je obuhvatila 350 ljudi sa povišenim krvnim pritiskom, koji su doživeli srčani udar. Polovina njih je dobila standardnu terapiju, a druga polovina je takođe dobila terapiju, ali uz svakodnevne mužičke sesije.
Doktori su im ponudili različite vrste muzike, a onda su pratili kako pacijenti reaguju na koju vrstu muzike gledajući njihove zenice. Uz pomoć ovog istraživanja doktori su otkrili najbolji ton i tempo muzike za pacijente sa srčanim smetnjama.
Što se tiče tempa kompozicije, savetuje se da bude u ritmu srca ili malo brži, odnosno malo sporiji od srčane frekfence. Bitan je i tonalitet ili mol. Takođe, važno je slušati instrumentalnu muziku, a ako nije dostupna u željenom muzičkom žanru mogu se uzeti kompozicije sa vokalom na jeziku koji bolensik ne razume.
Doktor Sadžit Busri je kardiolog u bolnici Lenoks Hil u Njujorku i rekao je da mnogi pacijenti koji su imali srčani udar pate od posttraumatskog poremećaja stresa, koji uključuje povišenu anksioznost i panične napade. “Muzika je jedan od načina da se smiri um i srce, pospeši isceljenje i poboljša kvalitet života”, rekao je on.
“Muzika deluje na simpatički nerv čineći da se osećate mirnijim i manje anksioznim, a takođe i snižava pritisak”, naveo je doktor Petar Merkurio kardiolog u bolnici u Njujorku. Merkurio je predložio da muzika postane deo vaše svakodnevne rutine.
Na primer, slušajte muziku dok ležite u krevetu, pola sata pre nego što odete na spavanje.
Komentari (0)