Nemaju svi pravo na novi minimalac, proverite da li ste na spisku da ponovo dobijete državnu pomoć

Prvo i najvažnije pravilo, kao i u prethodnom paketu mera jeste da na minimalac imaju pravo radnici koji su prijavljeni

Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju
Foto: E-Stock/Stanislav Nedelja

Nemaju svi zaposleni pravo na novu ekonomsku pomoć i novi minimalac od oko 18.200 dinara koliko će kompanije dobiti po zaposlenom. Vlada je definisala grupe radnika koji će za avgust i septembar, od države dobiti nešto više od 36.000 dinara, a jasno je i koji zaposleni na to nemaju pravo.

Nova pomoć države u vidu isplate 60 odsto minimalca, praktično znači sledeće – država će svakom radniku zaposlenom kod preduzetnika, kao i u mikro, malom i srednjem preduzeću, isplatiti po 18.220 dinara, koliko i iznosi 60 odsto minimalne mesečne zarade.

Prvo i najvažnije pravilo, kao i u prethodnom paketu mera jeste da na minimalac imaju pravo radnici koji su prijavljeni, u prevodu oni koji ne rade na crno. Za razliku od pomoći u prvom paketu mera, sada radnici mogu raditi i u firmi koja je osnovana posle 15. marta ove godine, ali ona mora biti osnovana do 20. jula.

Jedna od najvećih promena u odnosu na prvi paket mera, kada su pravo na ceo ili polovinu minimalca imala sva preduzeća, drugi paket državne podrške usmeren je jedan deo privrede u koji ne spadaju velika preduzeća. To znači da ovaj vid pomoći ne mogu dobiti radnici zaposleni u firmama koje imaju više od 250 zaposlenih, prihod veći od 40 miliona evra i aktivu vrednu višu od 20 miliona evra.

Pomoć će biti uplaćena onima koji imaju ugovor o radu, ugovor na određeno ili na neodređeno vreme. Pritom se na isti način tretiraju zaposleni sa punim radnim vremenom, odnosno nepunim radnim vremenom, bez obzira da li je reč o zaposlenom na određeno ili neodređeno.

Pravo na minimalac pritom nemaju lica angažovana po ugovoru o povremenim i privremenim poslovima, kao ni ostala lica koja su angažovana van radnog odnosa. U ovoj grupi najčešće su sezonci, radnici po ugovoru o delu…

Takođe, u slučaju da preduzetnik istovremeno ima status zaposlenog a penzioner je, on nema pravo na minimalac. Pravo na ovakvu direktnu pomoć države nemaju ni trudnice i porodilje kojima celu zaradu isplaćuje država.

Uslov za dobijanje pomoći

Uslov za dobijanje državne pomoći je da preduzeće ne može da otpusti više od 10 odsto radnika tri meseca nakon dobijanja 60 odsto poslednje minimalne zarade. Praktično, ako druga minimalna zarada bude isplaćena u septembru, dakle to su oktobar, novembar i decembar.

Podsetimo, država je nedavno u sklopu drugog ekonomskog paketa pomoći privredi, donela odluku da kompanijama za svakog radnika, isplati po 60 odsto od minimalne zarade, za dva meseca. CIlj države je da na ovaj način svakom radniku obezbedi bar minimalac, a da li će poslodavac dobijeni novac dati kao dodatak na platu ili ne, njegova je volja, pre svega mogućnost u momentu kada cela privreda gotovo da stoji.

Prethodno je država privredu podržala sa tri mesečna minimalca. Prvi je na račune kompanija uplatila početkom maja, drugi 4. juna, a treći 7.jula. Velika preduzeća dobila su tri puta po 15.000 dinara za svakog radnika, a svi ostali po 30.000, odnosno po ceo minimalac.



Izvor: Blic

Komentari (1)

  1. Sve je to lepo,a sta je sa samohranim majkama koje imaju dvoje ili troje dece,sprecene da rade,zdravstveno ugrozene,zasto jos nijednom nije data pomoc majkama koje su prinudjene da primaju neku malu socijalu.ni dinara vec dugo nije povecavana socijala niti neka dodatna pomoc ,svima se daju razni minimalnci ,penzionerima vise vrsta pomoci.a o socijalnoj pomoci ili decijem dodatku ni rec ?!

    Odgovori

Ostavite komentar