Kako strateški dijalog sa SAD utiče na NIS? Stručnjaci o širim efektima i značaju novih projekata

Profesori Rajaković i Lukić o snabdevanju "na kašičicu" i dva ključna faktora

Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju
Foto: NIS

Strateški dijalog Srbije sa SAD utiče na veće razumevanje američke administracije kada su u pitanje sankcije Naftnoj industriji Srbije zbog većinskog ruskog vlasništava, rekao je danas profesor Ekonomskog fakulteta Velimir Lukić.

Najnovija odluka američke kancelarije OFAC o produženju licence NIS-u odraz je, pre svega, dve stvari, kaže Lukić.

Prvo, kako je rekao, cene se napori uloženi ove godine u rekompoziciju vlasništva u NIS-u i postignuti napredak, a drugo, u odnosima sa SAD pojavio se novi važan momenat – Srbija je od jula zaključila ugovor o strateškom partnerstvu i pokrenut je strateški dijalog.

Taj dijalog će, kako je naveo Lukić, u budućnosti verovatno otvoriti vrata ne samo široj saradnji sa SAD, nego i većem razumevanju otvorenih pitanja, a NIS je jedno od tih žarišnih.

Kada je reč o MOL-u, Lukić je rekao da je ta kompanija uvek poslovično odmerena u proceni brzine postizanja dogovora sa Gaspromom, ali uvek optimistična u pogledu preuzimanja NIS-a.

– Kada je reč o MOL-u, MOL i dalje ima zaključene stabilne ugovore sa ruskim partnerima i tu nije došlo do promene – kazao je Lukić, dodavši da je MOL i dalje podoban partner i podoban kupac za NIS.

Profesor Elektrotehničkog fakulteta Nikola Rajaković rekao je da Amerika sistematski pokušava da oslabi svoje ključne konkurente, jer je energetska zavisnost Evrope i Kine evidentna, dok je Rusiju već oslabila kroz rat u Ukrajini.

Produženje američkih licenci za NIS i ruski gas obezbeđuje sigurno snabdevanje dok traje, ali je, kako je ocenjeno, to “na kašičicu” dodeljivanje odraz odnosa snaga na svetskoj energetskoj sceni.

Rajaković ne očekuje ozbiljnije probleme sa snabdevanjem gasom.

Kako kaže, aranžman za ruski gas traje tri meseca po izuzetno povoljnoj ceni, a skladišta gasa u Srbiji su popunjena.

Govoreći o stanju u elektroenergetici, čijoj oblasti je posvetio ceo radni vek, Rajaković je naveo da je Đerdap 1 u avgustu radio sa dvadesetak odsto kapaciteta, a Đerdap 2 sa tridesetak.

Rekordi hidroproizvodnje u Srbiji dosežu 13 do 14 teravat-sati, što je, kako je objasnio, “maksimum maksimorum”, dok bi 12 bilo veoma zadovoljavajuće.

Ove godine, međutim, jedva se dostiže osam.

Kao strateške projekte koji bi doneli rasterećenje naveo je reverzibilnu hidroelektranu Bistrica i Đerdap 3, projekat regionalnog i evropskog značaja.

– Đerdap 3 sa svojom akumulacijom može dve sedmice da snabdeva konzum Srbije”, rekao je Rajaković i dodao da bi to struci pružilo odličan manevarski prostor.

BONUS VIDEO:

Izvor: Tanjug

Komentari (0)

    Trenutno nema komentara. Budite prvi koji će komentarisati!

Ostavite komentar