Robot za trudnoću: Kina najavljuje humanoida sa veštačkom matericom

Stručnjaci upozoravaju da dokazi za sada zaostaju za marketingom i da smo još daleko od realizacije ovakve ideje

Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju
Foto: Screenshot/YouTube/AI and Robotics

Scenario koji je donedavno pripadao isključivo naučnoj fantastici sada se, bar prema najavama jedne kineske kompanije, približava stvarnosti. Reč je o humanoidnom robotu sa ugrađenom veštačkom matericom, koji bi, prema tvrdnjama tvorca, mogao da nosi ljudski plod od začeća do porođaja.

Ideja iz Gvangdžoua

Koncept potiče od kompanije Kaiwa Technology iz Gvangdžoua, a njen osnivač, dr Džang Ćifeng, predstavio ga je na Svetskoj konferenciji o robotici (World Robot Conference) u Pekingu avgusta 2025. godine. Prema njegovim rečima, robot bi u trbušnoj šupljini imao ugrađenu veštačku matericu ispunjenu sintetičkom amnionskom tečnošću, dok bi se hranljive materije do ploda dopremale preko cevi koja bi funkcionisala poput pupčane vrpce.

Cilj je, kako tvrde iz kompanije, da se omogući potpuna, desetomesečna gestacija,od implantacije embriona do porođaja,a ne samo podrška prevremeno rođenim bebama, što veštačke materice trenutno rade u praksi. Najavljena cena prototipa je ispod 100.000 juana, odnosno oko 13.900 do 14.000 dolara, a Džang je najavio da bi prvi prototip mogao biti predstavljen tokom 2026. godine. Kompanija tvrdi i da je već stupila u razgovore sa vlastima pokrajine Gvangdong oko pravnih i etičkih aspekata tehnologije, uz navode da su predlozi upućeni na zakonodavno razmatranje.

Nauka koja (za sada) ne ide tim tempom

Iako je najava izazvala ogroman medijski odjek, ozbiljni naučni izvori upozoravaju na značajan jaz između marketinške priče i stvarnog stanja tehnologije. Trenutno postojeće “veštačke materice“,poput onih testiranih na jaganjcima u čuvenom američkom eksperimentu iz 2017. godine, kada su naučnici uspeli da nedeljama održe u životu prevremeno rođena jagnjad u takozvanim “biobags“ sistemima,funkcionišu, u suštini, kao napredni inkubatori. Oni pomažu da se produži život ploda koji je već delimično razvijen u prirodnoj materici, a ne da se čitava trudnoća, od oplodnje do porođaja, odvija van ljudskog tela.

Da bi Džangova vizija zaživela, tehnologija bi morala da podrži oplodnju, implantaciju i potpunu, punu gestaciju ploda,detalje koje, prema izveštajima, sam autor nije javno obelodanio. Dodatna prepreka su i kineski zakonski propisi, koji trenutno ograničavaju uzgoj ljudskih embriona van tela, na svega dve nedelje.

Nezavisni analitičari idu i korak dalje, ukazujući da većina fotografija i ilustracija robota deluje generisano veštačkom inteligencijom, da ne postoje recenzirani naučni radovi niti tehnička dokumentacija koja bi potkrepila tvrdnje kompanije, te da se vest u medijima uglavnom prenosi iz istih, neproverenih izvora. Pojedini komentatori otvoreno sugerišu da čitava priča može biti, pre svega, marketinška strategija startapa u potrazi za investitorima, nego realan tehnološki poduhvat blizu realizacije.

Demografska pozadina

Konktekst u kome se ova najava pojavljuje nije slučajan. Kina se poslednjih godina suočava sa izraženom demografskom krizom i padom nataliteta, delimično kao posledicu dugogodišnje politike jednog deteta, koja je bila na snazi od 1979. do 2015. godine. U tom svetlu, pojedini posmatrači tumače projekat kompanije Kaiwa i kao pokušaj da se robotika i biotehnologija stave u službu rešavanja pitanja rađanja,makar na nivou javnog diskursa i privlačenja pažnje.

Podeljena etička scena

Ako bi se tehnologija ikada zaista razvila do te mere, otvorila bi ozbiljna etička pitanja. Pobornici ističu da bi veštačke materice mogle da smanje zdravstvene rizike za žene i oslobode ih fizičkog tereta trudnoće, nudeći alternativu osobama i parovima suočenim sa neplodnošću ili željnim da izbegnu surogat majčinstvo. Kritičari, s druge strane, upozoravaju da bi takva tehnologija mogla da liši plod prirodne majčinske povezanosti još u fazi razvoja, kao i da potencijalno “komercijalizuje“ majčinstvo, dok deo naučnika sumnja da veštački sistemi uopšte mogu da verodostojno replikuju složene biološke procese, poput hormonalne komunikacije između majke i ploda.

Da li je ovo proboj ili linija koju ne treba preći?

Za sada, ono što realno postoji jeste najava, koncept i prototip u ranoj fazi razvoja, ne i funkcionalna tehnologija spremna za upotrebu. Da li će “robot za trudnoću“ ikada napustiti fazu konferencijske prezentacije i postati stvarnost, ili će ostati primer ambiciozne, ali preuranjene najave, ostaje da se vidi. Pitanje koje ostaje otvoreno, i naučnicima i javnosti, jeste ne samo da li je tehnologija izvodljiva,već i da li bi, ako ikada postane moguća, trebalo da bude dozvoljena.

Izvor: Objektiv.rs

Komentari (0)

    Trenutno nema komentara. Budite prvi koji će komentarisati!

Ostavite komentar