Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas obeležavaju praznik Svete velikomučenice Efimije. Ova svetiteljka rođena je u Halkidonu, gradu u Vitiniji, na obali Mramornog mora, preko puta Carigrada, i upravo je tu podnela mučeničku smrt u vreme cara Dioklecijana.
Sveta Efimija ostala je upamćena po čudotvornim moštima, čija se posebna blagodat pokazala tokom Četvrtog vaseljenskog sabora u Halkidonu 451. godine, sazvanog za vreme cara Markijana i carice Pulherije, nakon smrti cara Teodosija Mlađeg. Sabor je održan kako bi se razrešio spor izazvan jeretičkim učenjem aleksandrijskog patrijarha Dioskora i carigradskog arhimandrita Evtihija, koji su tvrdili da Hrist ima samo božansku, a ne i ljudsku prirodu.
Prema predanju, dva ispovedanja vere – pravoslavno i jeretičko – položena su na grudi svetiteljke, nakon čega je njen kovčeg zatvoren i zapečaćen carskim pečatom, uz vojničku stražu. Posle tri dana posta i molitve, kovčeg je otvoren. Prisutni su tada ugledali pravoslavno ispovedanje u desnoj ruci Svete Efimije, dok je jeretičko ležalo pod njenim nogama. Taj događaj smatran je jasnim znakom Božje volje i potvrdom istinitosti pravoslavnog učenja.
Mošti Svete Efimije i ranije su bile poznate po brojnim čudima. Vernici su se, prema predanju, mazali krvlju koja je isticala iz njenih moštiju verujući da donosi blagoslov i isceljenje od bolesti. Ta krv je, kako se veruje, imala i prijatan miris, a govorilo se da se izlivala i u dane koji nisu bili posvećeni svetiteljki, naročito kada bi episkop te crkve vodio bogougodan život.
Predanje kaže i da se Sveta Efimija javljala vernicima koji su joj se iskreno molili, posebno bolesnima i onima koji su se nalazili u teškim životnim iskušenjima. Zbog toga su joj vekovima u velikom broju dolazili na poklonjenje vernici, naročito iz Carigrada.
Narodno verovanje kaže da je Sveta Efimija zaštitnica žena, pa se smatra da bi na današnji dan svaka žena trebalo da ode u crkvu i pomoli se za zdravlje, mir i blagostanje svoje porodice.
VIDEO BONUS:







Komentari (0)