Na svetu nema lepše: Kako je srpski kralj zbog ljubavi prema ženi stvorio DOLINU JORGOVANA (VIDEO)

Svakog proleća dolinom Ibra od Kraljeva do Raške širi se zanosni miris plavog jorgovana

Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju
jorgaovan
Foto/Devanath/Pixabay

Najmirisnija dolina Srbije zove se Dolina jorgovana. Svakog proleća dolinom Ibra od Kraljeva do Raške širi se zanosni miris plavog jorgovana, što ovaj kraj Srbije čini mestom raskošne prirodne lepote.

Opojni miris jorgovana vezan je za romantičnu priču o francuskoj princezi, kasnije srpskoj kraljici, Jeleni Anžujskoj i srpskom kralju Urošu I Nemanjiću. Za Dolinu jorgovana kaže se da je mitsko mesto i ljubavno zaveštanje kralja Uroša iz XIII veka, njegovoj supruzi Jeleni Anžujskoj.

Legenda kaže da je iz ljubavi prema Jeleni Anžujskoj srpski kralj Uroš I Nemanjić pred njen dolazak naredio da se putem kojim će ona doputovati, celom dolinom Ibra od Kraljeva do Raške, posade sve poznate vrste jorgovana. Želeo je da ulepša litice doline i tako buduću kraljicu podseti na rodnu Provansu. Tako je buduću srpsku kraljicu dočekala Dolina jorgovana. Taj gest izuzetne pažnje i divljenja oduševio je Jelenu Anžujsku i ona je uživala u opojnoj čaroliji mirisa jorgovana koji ju je pratio sve do budućeg muža. Kralj Uroš I ju je dočekao sa rascvetalom dolinom jorgovana, ispred zamka Maglič, sa željom da je svakog jutra budi miris njenog omiljenog cveća. Bio je to kavaljerski potez, bez premca čak i u kraljevskim krugovima.

Do dolaska u Srbiju Jelena Anžujska nije videla svog budućeg muža, ali je njegov svadbeni doček sa jorgovanima potpuno vezao njeno srce za Srbiju.

Dolina jorgovana počinje kod grada Kraljeva, jednog od znamenitih gradova centralne Srbije, koji je današnje ime dobio 1882. godine posle proglašenja Srbije za kraljevinu i krunisanja kralja Milana Obrenovića u manastiru Žiča.

Manastir Žiča, prvo sedište srpske pravoslavne crkve podigao je Stefan Prvovenčani, gde je i krunisan za prvog srpskog kralja. U ovom manastiru je krunisano sedam srpskih kraljeva za koje su otvarana po jedna vrata, a zatim zazidana i zato ga je narod zvao i „sedmovratom Žičom“.

Dolinu jorgovana okružuje srednjovekovni grad Maglič iz XIV veka sa osam kula. Srednjovekovni grad-tvrđava Maglič ime je dobio po magli koja kada se spusti prekrije celu dolinu.

Nije poznato ko ga je podigao, a prvi pisani podaci o njemu potiču iz 14. veka. Svih sedam kula grada, čiji je zaštitinik Sveti Đorđe, sačuvane su do danas. Maglič je podignut na strmoj litici, 150 metara iznad nivoa Ibra, na krajnje nepristupačnom terenu sa tri strane okružen rekom. Izuzetan je po tome što predstavlja klasičan primer srpske srednjovekovne vojne arhitekture.

O Jeleni Anžuskoj

– u braku sa Urošem I, trećim sinom Stefana Prvovenčanog, Jelena je rodila dva sina, Dragutina i Milutina;
– zvali su je prvom srpskom učiteljicom, jer je u svom domu okupljala siromašne devojke iz tog kraja i podučavala ih raznim poslovima;
– njen dom bio i učilište, ali i prva biblioteka – takozvano knjigohranilište. Njenom zaslugom su neke značajne knjige prepisivane za potrebe manastira;
– opčinjena lepotom ovog kraja, kraljica Jelena je 1270. godine sagradila manastir Gradac gde počiva kao monahinja. Ovaj manastir spada u red najpoznatijih srpskih manastira srednjeg veka, a freske koje su, dosta oštećene, pripadaju vrhuncu monumentalnog stila XIII veka;
– crkva ju je posle smrti kanonizovala kao sveticu.

Vladavina kralja Uroša I se smatra za doba procvata Srbije. On je proširio granice srpske srednjovekovne države na jug. Započela je eksploatacija rudnika u Srbiji što je dovelo do ekonomskog napretka i razvoja zanatstva i trgovine. Ekonomski razvoj je podstakao razvoj srpske kulture i opšte blagostanje.

U čast ljubavi Jelene Anžujske i srpskog kralja Uroša I Nemanjića svakog maja, kada su jorgovani u punom cvatu, održava se manifestacija pod nazivomv “Dani Jorgovana“. Tada, sem Kraljeva ožive i srednjovekovni grad Maglič i manastir Žiča.

Foto/Pixabay

Ovaj cvet živi SAMO u Srbiji, a nazvan je i posvećen kraljici! (VIDEO)

 

Izvor: Objektiv.rs

Komentari (0)

    Trenutno nema komentara. Budite prvi koji će komentarisati!

Ostavite komentar