“Juče, 24. juna, ispred jedne garaže, u naselju Rasadnik, pojavila se zmija. Pre nekoliko dana viđen je i jedan smuk. Očigledno je da se u ovom delu Rasadnika, u kojem ima mnogo privatnih kuća i zgrada, zmije sve češće pojavljuju. Pretpostavljamo da se negde u blizini nalazi njihovo stanište, te se pitamo – kome se građani mogu obratiti da izađe na teren, pogleda okolinu i eventualno utvrdi gde se zmije zadržavaju? Zabrinuti smo za bezbednost, naročito dece i starijih”, naveo je jedan meštanin tog naselja u Gornjem Milanovcu, piše GMinfo.
Iz Opštinske uprave opštine Gornji Milanovac obaveštavaju da trenutno ne postoji služba koja je nadležna za hvatanje i uklanjanje zmija sa javnih ili privatnih površina na teritoriji opštine. Međutim, ukoliko je domaćinstvo ugroženo pojedinačnim slučajem Opštinska uprava će poslati inspektora na teren.
Za postupanje u slučajevima veće najezde zmija nadeležan je Zavod za zaštitu prirode Srbije, koji deluje pri Ministarstvu zaštite životne sredine. U takvim situacijama građani ili lokalne samouprave mogu se obratiti ovom zavodu radi procene i eventualnog preduzimanja mera u skladu sa zakonima o zaštiti prirode.
U slučaju susreta sa zmijom, građani se mole da ne pokušavaju sami da je hvataju ili udaljavaju.
Preporučuje se da:
Ostanu mirni i polako se udalje sa mesta susreta
Ne pokušavaju da diraju ili ugroze zmiju
Ukoliko dođe do ujeda, odmah potraže medicinsku pomoć
Važno je znati da su zmije korisne za ekosistem i uglavnom beže od ljudi, te da napadi na njih mogu biti izuzetno retki ako se poštuju osnovne mere opreza.
Zaštićene zakonom
Sve vrste zmija koje nastanjuju Srbiju su zakonom zaštićene, a njihovo uništavanje se tretira kao ozbiljan prekršaj ili čak krivično delo.
Kazne za ubijanje zmija su 40.000 – 100.000, zavisno od toga koja je vrsta i koji je stepen njene zaštite. Prema članu 269 Krivičnog zakonika onaj ko ubije, povredi, muči ili na drugi način zlostavlja životinju, kažnjava se novčanom kaznom ili zatvorom do dve godine. Ukoliko je reč o više životinja ili zaštićenim vrstama, uvećava se novčana kazna, ali i zatvorska, koja u tom slučaju može da bude do tri godine.
Prema važećem Pravilniku o naknadi štete zbog ubijanja strogo zaštićenih i zaštićenih vrsta, najskuplje kazne predviđene su za ubistvo sledećih vrsta:
Šarka i planinski šargan: novčana kazna do 100.000 dinara
Četvoroprugi smuk i šilac: novčana kazna do 50.000 dinara
Ostale vrste zmija: novčana kazna do 40.000 dinara
Koje vrste zmija su otrovne, a koje zaštićene u Srbiji
Prema podacima Zavoda za zaštitu prirode u Srbiji živi deset vrsta zmija i sve su zaštićene divlje vrste. Tri vrste su otrovne – poskok, šarka i planinski šargan.
Devet vrsta zmija su strogo zaštićene, a to su belouška, ribarica, smukulja, Eskulapov smuk, stepski smuk, šilac, četvoroprugi smuk, šarka i planinski šargan, dok je zaštićena vrsta – poskok, navodi biolog i stručni saradnik Zavoda za zaštitu prirode Marko Divac.
– Prema Zakonu o zaštiti prirode zabranjeno je hvatanje, držanje i/ili ubijanje zmija u svim fazama njihovog biološkog ciklusa – uništavanje njihovih razvojnih oblika, jaja iako su prazna, legla, kao i područja njihovog razmnožavanja, odmaranja, kao i ugrožavanje ili uništavanje njihovih staništa – navodi biolog Marko Divac.
U Srbiji tri otrovnice
U Srbiji žive tri vrste otrovnih zmija – poskok, šarka i planinski šargan. Prema rečima biologa, najčešća otrovnica u Srbiji je poskok, dok je šarka ređa vrsta od poskoka. Planinski šargan je, prema njegovim rečima, naša najmanja, najređa i najugroženija vrsta otrovne zmije.







Za prethodn komentar....Pamučna majica, 100%.
100% pamučna majica dodatak prethodnom komentaru.
Obajvite ovo u novinama, uputstvo...Samo odrasli i stručno to uraditi krpice sa šibicama... uzmete neki veliki pleh ili poklopac od nečega i na tome zapalite krpice na jednom njenom ćošku... tako da je podignete onaj plamen se malo razvije , gumene čizme na nogama i ugasite plamen, ali mora da dimi. Preventiva od najezde zmija......neku staru majicu 100% isecite na male 15x15cm komade. Potpalite jednu po jednu šibicom da zadimi. Ugasite plamen, samo da dimi. Onda stavite oko kuće; pri ulazu, oko prozora, gore oko krova zakačite za oluk, itd. gde god vam pristup dozvoljava. Pod krov, sa zadimljenom krpom obidjite potkrovlje. Onda oko parametara vašeg poseda. Svugde postavite, zavucite krpice u medje. Gde god možete. Udružite se sa komšijama pa pokrijte široki pristup nasečljenim mestima. Isto tako, kosite travu, igrališta za decu isto postavite. Ovo je radjeno 1000-ma godina u Crnoj Gori, u kršu gde su kamenjarke svakodnevni prizor. Nikad i nidgde se nije približila bilo čemu; u vrtu, u medji, blizi kuća, itd.,.! Došli smo bili u goste kod rodjaka.... vidim jednog jutra, tetka-baka uzela majicu i seče je na krpice i potpaljuje. Stavlja ih onako kako dime u medju na razna mesta. Pitam je šta i zašto to radi. ''Za nedelju dana je dan kada zmije izlaze (1-2 maj). Ovo je preventiva. Nikad se neće približiti kući ili gde se ovo postavi. Ne vole sumpor. Nikad, apslolutno nikad nismo videli zmiju. Kuća na samom platou od kamena, iza nje brdo, sve kamen, medja, bašte omedjene, sve.....! Inače, mi je rečeno da kad se gmizavci pojavljuju na površinu u ogromnom broju, dolazi do neke katastrofe...kataklizma... zemljotres, rat i slično. Bulumenta dece se verala po medjama, peli se ''na planinarenje'' uz brdo po kamenjima.... nikad...nikad....nikad....nismo videli zmiju.