Srbija među najstarijim nacijama: Od malo mlađeg severa, do nešto starijeg juga, a Beograd posebno brine

Treće doba je ženskog pola

Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju
Foto: Pixabay

Više od petine stanovnika naše zemlje spada u kategoriju starih osoba, a podaci iz poslednjeg popisa stanovništva svedoče da u Srbiji živi 1.468.855 starijih od 65 godina. Zanimljiva polna statistika potvrđuje tezu da žene u proseku žive pet godina duže od muškaraca, pa brojke svedoče da u našoj zemlji ima 632.830 muškaraca i 836.025 žena iste starosne dobi.

Demografski grafoni upozoravaju da broj starih raste gotovo geometrijskom progresijom i našu zemlju svrstava u sam evropski vrh najstarijih nacija, svedoče podaci iz publikacije Republičkog zavoda za statistiku (RZS) pod nazivom „Demografski profil starijeg stanovništva”, koju potpisuje dr Jelena Stojilković Gnjatović, docent na Geografskom fakultetu u Beogradu, piše Politika.

Skicirajući porast broja starih u poslednjih 75 godina, ona ističe da se u odnosu na referentnu 1948. broj starih duplirao već 1971. godine, da bi 1981. bio čak 2,5 puta veći, a 2002. i 2011. godini čak 3,8 puta veći. Prema poslednjem popisu je čak 4,5 puta više starijih u odnosu na 1948. godinu. Zbog toga je najskorije skokovito povećanje starijih stanovnika sa 1.250.316 iz 2011. godine na čak 1.468.855 u 2022. godini očekivan fenomen, pa brojke govore da stari danas čine 22,1 odsto stanovnika naše zemlje. To u prevodu znači da je gotovo svaki sedmi stanovnik stariji od 65 godina.

Poslednji popis pokazuje da je broj starijih prilično ravnomerno raspoređen u okviru Srbije. Manji udeo starijih živi u severnom delu zemlje, tj. u Beogradskom regionu (20 odsto) i Vojvodini (21 odsto), najveći udeo starijih je u regionu Južne i istočne Srbije (24 odsto), a nešto manji je u regionu Šumadije i zapadne Srbije (23 odsto). Autorka ove publikacije zaključuje da je ovakvo slično „rangiranje” po intenzitetu starosti postojalo i u prošlom popisu stanovništva i slikovito bi se moglo opisati kao „od malo mlađeg severa, do nešto starijeg juga”.

Regionalno posmatrano, najstarije stanovništvo živi u Istočnoj i južnoj Srbiji, a najstariji grad u zemlji je Crna Trava, u kojoj je prosečna starost žitelja 56,37 godina. Veoma staro stanovništvo živi i u Babušnici, Svrljigu, Gadžinom Hanu, Žagubici, Kučevu i Negotinu – u ovim gradovima stanovnici u proseku imaju više od 50 godina. Najstariji žitelji Beograda žive u opštini Stari grad, gde je prosečna starost 45,45 godina, dok je „najmlađa” beogradska opština Zvezdara, jer u njoj građani imaju „samo” 41 godinu. U „mlađe” vojvođanske gradove spadaju Žabalj, u kome je prosečna starost stanovništva 41 godina, i Mali Iđoš, sa prosekom od 42,9 godina, a najstarije Čoka i Bačka Topola, u kojima je prosečna starost 46 godina. Najstariji grad u regionu Šumadije i zapadne Srbije je Rekovac, u kome je prosečna starost stanovništva 51,5 godina.

Kod najvećeg broja planinskih naselja važi zakonitost da što je nadmorska visina viša, to je veća šansa da je udeo starijih veći od trećine, a u nekim slučajevima i polovine svih stanovnika. Takođe, planinska naselja Kopaonika, Tare, Radana, Kučajskih planina, kao i planinski pojas između Vranja i Vladičinog Hana spadaju među najstarije u Srbiji. Kao opšti zaključak može se izvesti podatak da, što je naselje populaciono manje, to je veća verovatnoća da će imati visok udeo starijih, da je pozicionirano u planinskim i transportno izolovanim regionima i da se najverovatnije nalazi u opštinama ili gradovima koje spadaju u kategoriju devastiranih.

Efekti obrazovne politike, koja se kontinuirano sprovodi od završetka Drugog svetskog rata, vide se u svim stepenima obrazovanja, a najupečatljiviji su kod starijih stanovnika bez školske spreme, čiji je udeo pao sa 9,5 odsto u popisu 2011. na samo dva odsto u poslednjem popisu. Više nego duplo smanjio se i udeo starijih stanovnika sa nepotpunom osnovnom školom, pa je procenat od 37,5 odsto u 2011. godini opao na 16 odsto u 2022. godini. Najveća razlika notirana je kod starije populacije sa srednjom školom gde su razlike između popisa pokazale da je broj osoba sa srednjoškolskim obrazovanjem porastao sa 23 odsto na 41 procenat, a višu i visoku školu ima oko 18 odsto starih.

Podaci o ekonomskom statusu govore da je prema najnovijem popisu iz 2022. godine udeo penzionera u populaciji starih porastao na čak 91 odsto, što znači da 1.333.433 osobe primaju penziju. Posmatrano po regionima, najveći udeo penzionera u starom stanovništvu živi u glavnom gradu (93 odsto), dok je u ostalim regionima taj procenat – 90. Sledeća najbrojnija ekonomska kategorija starih na republičkom nivou su domaćice, kojih ima 70.402 i koje obavljaju neplaćene poslove u domaćinstvu, a nisu stekle pravo na penziju. Njih je najmanje u Beogradskom regionu (2,6 odsto) dok ih je u ostalim regionima prilična ujednačenost od oko 5,5 procenata. Treća kategorija po brojnosti su zaposlene stare osobe, kojih ima 25.577 – najviše starih zaposleno je u Beogradskom regionu, dok ih je najmanje u regionu Južne i istočne Srbije. Statistički je zanemarljiv broj starih koji žive od prihoda od imovine i proizvodnje dobara za potrebe svog domaćinstva, a vrlo je malo i starijih koji su prešli starosni limit od 65 godina, a i dalje traže posao – njih je svega 2.020.

Treće doba je ženskog pola

Polna statistika svedoči da je treće doba – ženskog pola, tj. da u Srbiji ima neuporedivo više starijih žena nego starijih muškaraca, o čemu svedoče brojne sociološke studije koje su otkrile da u našoj zemlji živi najviše udovica u Evropi. Naime, u periodu nakon 1953. godine, svaki popis je pokazao da je za 40 odsto veći udeo žena u odnosu na udeo muškaraca starosti 80 i više godina. Tako, primera radi, rezultati svedoče da se u starosnoj kategoriji „85 i više godina” nalazi 75.370 žena i samo 42.281 muškarac, a slična statistika važi i za sedamdesetogodišnjake – podaci govore da u našoj zemlji živi 382.550 žena starih od 70 do 79 godina i svega 291.022 muškarca iste starosne dobi.

Skor osam procenata starijeg stanovništva nema decu

Bračni profil starog stanovništva otkriva da, iako je broj muškaraca u ukupnom starom stanovništvu osetno niži, broj starijih muškaraca koji su u braku i žive sa partnerom iznosi 442.658, dok je broj žena 326.860. Ovako velika apsolutna neusaglašenost se prenosi i na relativne brojeve, što znači da je gotovo tri četvrtine muškaraca u braku i živi sa partnerkom, dok je svaka druga žena u braku i živi sa partnerom. Podaci o roditeljstvu govore da ukupno 113.691 stanovnika, odnosno 61.675 žena i 52.016 muškaraca nema decu, što znači da 7,7 odsto ukupnog starijeg stanovništva spada u kategoriju „bezdetnih”. Regionalno posmatrano, prisutne su i apsolutne i relativne razlike, pa je najveći broj starijih žena (20.243) koje nemaju decu 2022. godine popisan na teritoriji Beogradskog regiona, a zatim u regionu Vojvodine (16.383), dok je u južnim regionima manji broj žena koje nisu učestvovale u reprodukciji – u Šumadiji i zapadnoj Srbiji on iznosi 14.951, a u Južnoj i istočnoj Srbiji – 10.298. Kada se iskažu relativno, ovi brojevi znače da skoro svaka deseta žena u Beogradskom regionu i Vojvodini nije rodila decu. U regionu Šumadije i zapadne Srbije osam odsto žena nema decu, dok 6,26 odsto žena u regionu Južne i istočne Srbije nije učestvovalo u reprodukciji.

Izvor: Politika.rs

Komentari (0)

    Trenutno nema komentara. Budite prvi koji će komentarisati!

Ostavite komentar