Slavimo Vaskrs, najveći hrišćanski praznik: Ove običaje danas treba da ispoštujemo

Danas slavimo pobedu vere i života nad smrću

Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju
Foto: Printscreen/Video

Pravoslavni vernici danas slave Vaskrs, najveći hrišćanski praznik, dan kada je Isus Hristos vaskrsao iz mrtvih. Vaskrnuće sina Božijeg temelj je hrišćanske vere, obnova života, simbol neuništivosti duha i pobede života nad smrću. Kao i svaki praznik i Vaskrs prate brojni običaji.

Vaskrs je najveći hrišćanski praznik, jer suština hrišćanskog učenja označava Hristovo vaskrsnuće iz mrtvih, kao pobedu vere i života nad smrću.

Proslava Vaskrsa započela je svenoćnim bdenjima u crkvama, na koja su se jutros nadovezale Vaskršnje liturgije.

Liturgija, pričest i molitva – najvažniji na Vaskrs

Iako se običaji za ovaj praznik razlikuju od kraja do kraja ono što svima treba da bude zajedničko su – liturgija, pričest i molitva.

Posle sedam nedelja Velikog posta, mnogi vernici danas su se pričestili. Značaj pričešća je u tome što je to jedini način da delimo život koji nam je Bog darovao svojim vaskrsenjem.

Jaja su simbol života

Danas se služi mrsna trpeza, a po pravilu prvo se uzima crveno obojeno jaje. Crvena boja s jedne strane predstavlja stradanje i patnju, ali sa druge strane radost. Baš kroz tu golgotu i vaskrsenje prepoznajemo da istinska radost biva tek nakon stradanja. Jaja simbolizuju rođenje i simbol su života.

Na trepezi je obavezna ukrašena činija sa ofarbanim jajima. Domaćin prvi uzima jedno jaje, a za njim svi ukućani. Tada nastaje veselje i takmičenje čije je jaje najjače. Prilikom kucanja izgovara se “Hristos Vaskrse” i “Vaistinu Vaskrse”.

Jedan od običaja je da se na Vaskrs jedu jagnjetina i govedina, jer jagnje simboliše samog Isusa, a ovo je jedna od četiri simbolične životinje koje su se javile u vizijama proroka Jezekilja i apostola Jovana Bogoslova.

Sprema se kovržnjak

Vaskrs je porodični praznik i slavi se u krugu ukućana. U nekim delovima Srbije domaćice danas spremaju posebne lepinje u obliku venca sa jajetom umetnutim unutra, poznate kao kovržnjak, koje se razmenjuju sa prijateljima.

Na uskršnje jutro deca se trljaju crvenim jajetom po licu da bi bila zdrava, a devojke umivaju vodom u koje je potopljeno jaje kako bi tokom godine bile rumene.

Svako ko danas dođe u kuću dobija jaje na poklon, a jaja se daruju i kada se ide u goste.

Na Vaskrs valja ustati u ranu zoru, ali ne treba zaspati pre ponoći jer će se, prema verovanju, u protivnom spavati celog leta i ništa se neće postići.

Slavi se tri dana

Vaskrs je pokretan praznik koji se određuje prema prirodnom kalendaru i uvek se vezuje za nedelju sa odstupanjem od 35 dana – od 4. aprila do 8. maja.

Slavi se tri dana, pa su u kalendaru SPC crvenim slovom obeleženi i Vaskršnji ponedeljak i Vaskršnji utorak.

Tradicionalno, vernici se do Spasovdana pozdravljaju sa “Hristos Vaskrse – Vaistinu Vaskrse”.

Izvor: Objektiv.rs

Komentari (0)

Ostavite komentar

    Trenutno nema komentara. Budite prvi koji će komentarisati!