Ispitni materijali pripremljeni su u zaštićenim uslovima i isključivo u skladu sa stručnim kriterijumima, i to pre nego što je deo prosvetara započeo svojevrsni štrajk
Poremećena nastava pa i više sedmica neodržanih časova zbog pobune dela prosvetnog esnafa u preduniverzitetskom školstvu nisu ni na koji način uticale na pripremu ispitnih materijala za predstojeći probni i kasnije zvanični završni ispit za kraj osnovnog obrazovanja. Testovi su pripremljeni pre nego što su protesti i prosvetna nesposlušnost uzeli maha. Svaka priča o tome da su maturski testovi za osmake po sadržaju ili strukturi „prilagođeni” aktuelnim društvenim okolnostima nema uporište u realnosti. A realnost je u delu sistema već predugo takva da nastavnici odlučuju da li će držati časove puno ili skraćeno vreme ili će potpuno da bojkotuju nastavu, svesni da je obrazovanje delatnost od javnog značaja i da propisi ne prepoznaju blokade.
– Na pripremu ispitnih materijala ova situacija nije uopšte uticala, jer je priprema vršena od septembra do decembra 2024. godine, a nije ni sprovođena u školama nego u zaštićenim uslovima u ZVKOV-u. A ako pitate za strukturu i sadržaj ispitnih materijala, onda možemo podeliti sa javnošću da se za većinu predmeta koje testiramo na završnom ispitu ne može pouzdano znati šta se u svakoj školi u Srbiji obrađuje u prvom, a šta u drugom polugodištu. Posebno je teško to utvrditi na nivou jednog meseca ili nekoliko nedelja. Nastavnici imaju slobodu u planiranju, u okvirima programa nastave i učenja. Tehnologija pripreme ispita jeste veoma složena – od sastavljanja zadataka, preko višestrukih kontrola kvaliteta svih materijala, prevođenja zadataka na osam jezika nacionalnih manjina, pripreme za štampu – tako da je sve urađeno blagovremeno, prema uobičajenoj dinamici – objasnio je u pisanom odgovoru na pitanja „Politike” Branislav Ranđelović, direktor Zavoda za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja (ZVKOV), kuće u kojoj nastaju maturski testovi.
Mediji su nedavno preneli ocenu stručnjaka Centra za ispite ZVKOV-a da su „oni koji kreiraju testove svesni ovogodišnje situacije” te da se očekuje da će testovi biti „prilagođeni”. Šta to znači? Pritom valja podsetiti da je i u vreme pandemije virusa korona bila vest da će testovi na maloj maturi biti „lakši” i da su i tada iz ZVKOV-a za naš list objašnjavali da se takva kvalifikacija ipak ne može odnositi na sadržinu, već eventualno na strukturu testa koja znači povećanje broja zadataka zatvorenog tipa – to su oni u kojima se obeležavaju tačni odgovori u nizu ponuđenih, takozvani zadaci na zaokruživanje. Međutim, ni tada povećanje broja „zatvorenih” zadataka nije bilo posledica samo atipičnog rada škola uslovljenog epidemiološkom situacijom, nego i tendencija ukorak s digitalizacijom procesa završnog ispita – elektronsko pregledanje većine zadataka radi smanjivanja mogućnosti grešaka u koje se pripisuju „ljudskom faktoru”.
– Testovi se kreiraju isključivo u skladu sa stručnim kriterijumima. Zadaci se pripremaju na osnovu obrazovnih standarda, uz uvažavanje programa nastave i učenja. To što su radne grupe promišljale o izazovima u kojima se generacije naših učenika nalaze već više godina – rad u izmenjenim uslovima tokom pandemije, nedostatak stručno zastupljenog kadra u nekim školama, štrajkovi, i slično – ne znači da su testovi „prilagođavani”, to niko iz zavoda nije ni rekao. Pod tim se mislilo na preispitivanje strukture testa, a u skladu s obrazovnim standardima, u kojoj treba da se nađu standardi, pre svega na osnovnom nivou, koji ispituju elementarna funkcionalna znanja, odnosno ono što je važno za život, prvenstveno. Često se, poslednjih godina, pred završni ispit postavlja to pitanje da li će zbog određenih okolnosti biti lakši testovi. Rukovodimo se, dakle, samo pedagoškim kriterijumima, prema kojima je poželjno da testovi budu srednje težine – poentira Ranđelović.
Pripremljeno po 15 testova
Kao i ranijih godina, i sada je za realizaciju maturskog testiranja za osmake u jednom roku, bilo probnog, bilo zvaničnog, pripremljeno po 15 testova za različite predmete, od toga devet za maternje jezike, i po jedan za matematiku, biologiju, geografiju, istoriju, fiziku i hemiju. S tim da su ispitni materijali za matematiku i treći test (na kome se rade zadaci iz jednog od pet ponuđenih predmeta) identični za sve đake na republičkom nivou, urađeni na srpskom i prevedeni na osam manjinskih jezika (albanski, bosanski, bugarski, mađarski, rumunski, rusinski, slovački i hrvatski).
– Za ovogodišnji završni ispit pripremljeni su testovi iz maternjih jezika, matematike i pet nauka za izborni treći test. Testovi postoje na srpskom i na osam jezika nacionalnih manjina. Dakle, radi se više testova, jer se i od prevedenih zadataka kreiraju posebni testovi, tako da zavod isporuči u jednom ispitnom roku (probnom, junskom ili avgustovskom) 63 testa za učenike. Uz to, napravimo i testove sa uvećanim fontom za slabovide učenike, testove na Brajevom pismu, kao i testove za funkcionalno osnovno obrazovanje odraslih na srpskom i mađarskom jeziku – precizira Branislav Ranđelović.
Čemu služi proba odložene državne mature
Proba male mature odložena je za april, ali, iako se očekuje, još nije izvesno da će biti pomereni i termini prijemnih ispita za upis u srednje škole, zvaničnog završnog ispita u osmoletkama, kao i probe državne mature za kraj srednjeg obrazovanja – koja je, prema školskom kalendaru, planirana za 2. jun ove godine. Ima li smisla održati ovu probu kako je predviđeno samo iz matematike, budući da je u skladu sa nedavnim izmenama zakona uvođenje velike mature odloženo za jun 2029. godine?
– Prema sadašnjem važećem planu, učenici trećeg razreda srednje škole trebalo bi da rade probni test iz matematike. Takva testiranja donose različite pozitivne efekte, posebno za sistem koji uvodi neku novinu. Za ozbiljnu pripremu celokupnog obrazovnog sistema za državnu maturu neophodno je vreme i dragoceni su podaci koji se tim putem dobijaju. Na primer, proveravaju se procedure, prate se postignuća u zadacima, kao i neke druge važne karakteristike tih zadataka. Korisno je svakako, jer se iz svega toga mogu izvesti određeni zaključci – kaže Ranđelović.
Upitan da proceni koje su šanse da će se održati proba državne mature ove godine i da pojasni koji su opravdani i objektivni razlozi da se i ovaj segment priprema za uvođenje državne mature odloži, on ističe da je pitanje da li bi sadašnji učenici trećeg razreda gimnazija i četvorogodišnjih smerova stručnih i umetničkih škola, koji bi trebalo da učestvuju u ovoj probi a sasvim izvesno neće maturu polagati po novom, bili motivisani da test urade tako da informacije koje se dobiju iz rezultata mogu biti relevantne
Komentari (0)