Ako ste se ikada zagledali u velike, vlažne oči psa i osetili iznenadnu povezanost, možda ste iskusili trenutak moždane sinhronizacije. Po prvi put, kineski istraživači otkrili su sinhronizaciju moždane aktivnosti između dve različite vrste: ljudi i pasa. Ova otkrića ukazuju na to da se zaista povezujemo sa svojim ljubimcima na dubljem neurološkom nivou.
Ranija istraživanja su pokazala da, kada ljudi razgovaraju ili sarađuju, njihova moždana aktivnost u ključnim regijama može da se uskladi. Međutim, ovo je prvi put da je zabeležen sličan fenomen između ljudi i druge vrste.
Tokom istraživanja, merenje moždane aktivnosti kod ljudi i pasa obavljeno je pomoću elektroda postavljenih na lobanju. U eksperimentu je učestvovalo deset mladih biglova koji su upareni s nepoznatim ljudima, a parovi su se međusobno upoznavali tokom pet dana.
U toku eksperimenata, parovi su se upuštali u neverbalnu komunikaciju, kao što su međusobno gledanje u oči ili maženje. Kao kontrolni uslov, ljudi i psi su boravili u istoj prostoriji bez interakcije.
„Posmatrali smo da se inter-brainska korelacija u frontalnim i parijetalnim regionima drastično povećava… tokom međusobnog gledanja u oči“, navode autori studije na čelu s biologom Vej Ronom iz Kineske akademije nauka. Kada su ljudi mazili pse, primećena je slična sinhronizacija, ali snažnije u parijetalnom delu mozga.
Kod ljudi, aktivnost u frontalnim i parijetalnim regijama povezana je sa zajedničkom pažnjom. Ranija istraživanja su pokazala da, kada ljudi maze pse, njihova frontalna moždana aktivnost naglo raste, što ukazuje na emotivnu angažovanost. Međutim, do sada nije bilo jasno da li je ta aktivnost ogledana u mozgu pasa.
U ovom istraživanju, kada su ljudi mazili pse i gledali ih u oči, moždana aktivnost oba učesnika bila je još povezanija nego kada su samo mazili ili samo gledali pse.
Kako bi utvrdili koji mozak vodi ovu ritmičnu neurološku interakciju, ljudski ili pseći, istraživači su primenili specijalan matematički algoritam. Analizom podataka utvrđeno je da ljudski mozak inicira ovu povezanost. Tokom istraživanja, sinhronizacija između ljudskih i psećih mozgova se povećavala, što sugeriše da su se dva bića međusobno povezivala.
Da bi dalje ispitali ovu hipotezu, istraživači su ponovili eksperimente s devet pasa koji pokazuju karakteristike slične ljudskom autističnom spektralnom poremećaju (ASD). U ovom slučaju, parovi ljudi i pasa pokazali su manju međusobnu sinhronizaciju, što ukazuje na smanjenu zajedničku pažnju.
Zanimljivo je da su naučnici eksperimentalno dali psima s karakteristikama ASD-a malu dozu LSD-a, supstance koja je u ranijim istraživanjima poboljšavala društveno ponašanje miševa. Rezultati su pokazali da je droga poboljšala sinhronizaciju moždane aktivnosti između tih pasa i ljudi.
Iako je studija sprovedena na malom uzorku i potrebna su dalja istraživanja, ovi psi bi mogli poslužiti kao model za proučavanje neuroloških mehanizama koji stoje iza socijalnih deficita povezanih s ASD-om.
„Naša otkrića sugerišu potencijalne biomarkere inter-brainske aktivnosti za dijagnostikovanje ASD-a i razvoj neinhalucinogenih analoga LSD-a za korekciju socijalnih deficita“, zaključuju autori.
Komentari (0)