Počinje 54. Svetski ekonomski forum u Davosu: Svet ulazi u mračno doba!

Krovna tema ovogodišnjeg Davosa uspela je da animira više od trideset šefova država i vlada

Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju
Foto: Unsplash/Evangeline Shaw

Suočavamo se sa razlomljenim svetom i rastućim društvenim podelama, što dovodi do prožimajućih neizvesnosti i pesimizma. Moramo ponovo da izgradimo poverenje u našu budućnost, tako što ćemo prevazići upravljanje krizama, sagledavajući korene uzroka sadašnjih problema da bismo zajedno gradili budućnost koja obećava.

Tim rečima, profesor Klaus Švab (85), osnivač Svetskog ekonomskog foruma (SEF), postavio je proteklog vikenda dijagnozu tekućeg međunarodnog poretka i predložio kurs ovogodišnje debate više od 2.800 učesnika iz 120 zemalja, na 54. SEF-u, koji danas počinje u Davosu (15–19. januar).

Krovna tema skupa je „Obnova poverenja” i o njoj će detaljnije biti reči u okviru četiri diskusione grupe usredsređene na „postizanje bezbednosti i saradnje u podeljenom svetu”, „kreiranje privrednog rasta i stvaranju radnih mesta za novu epohu”, „veštačku inteligenciju kao pokretačku privrednu i društvenu snagu”, kao i „dugoročnu strategiju za klimu, prirodu i energiju”. Da li će 54. SEF uspeti da iznedri „formulu” za „obnovu poverenja”, ostaje da se vidi.

Bilo kako bilo, krovna tema ovogodišnjeg Davosa uspela je da animira više od trideset šefova država i vlada: predsednik Srbije Aleksandar Vučić potvrdio je učešće na ovom skupu. Skepticizam unapred podgreva, kako je procenio predsednik SEF-a Borge Brende, to što je svet danas u „najkompleksnijem geopolitičkom trenutku u istoriji”, kao i više nego sumorni „Izveštaj o globalnim rizicima u 2024” foruma. On je sastavljen u septembru 2023, a objavljen neposredno pred skup u Davosu. Sačinjen, dakle, pre izbijanja oružanog konflikta u Izraelu i Gazi, UN klimatskog samita u Dubaiju i militarizacije južnih prilaza Crvenom moru – izveštaj SEF-a o globalnim rizicima ove godine, ali i deset godina unapred, upozorava da je svet u opasnom zagrljaju najmanje dva izazova na koje čovek može da utiče, a to su „klima i konflikti”.

Prema SEF-u: erupcija uporednih oružanih konflikata u različitim geografskim regionima tek će doprineti ljuljanju tekućeg geopolitičkog poretka, ne samo zato što će međudržavni ratovi postati sve brojniji već i zato što će se, kaže „Davos”, brojni „zamrznuti sukobi” (bez preciziranja koji), ponovo rasplamsati. Sve češće i sve žešće ratovanje širom sveta (u 2022. u oružanim sukobima poginulo je više od 220.000 ljudi, što je godišnji mračni rekord, nezabeležen u istoriji), rastrešće, kako navodi SEF, tekući globalni poredak i zato što će niz „srednjih”, „novonarastajućih” regionalnih sila početi ne samo da osporavaju danas važeća međunarodna pravila i norme već i da proglašavaju i nameću oko sebe nove standarde. „Nadgornjavanja i sukobi danas izgleda zamenjuju saradnju”, jetko primećuje Borge Brende u novom izdanju „Barometra globalne saradnje za 2024”.

Ali, to nije sve od mračnih faktora koji tamno senče budućnost čovečanstva, već ove i sledeće godine, smatraju eksperti SEF-a. Oni upozoravaju da su zloupotreba informacija i dezinformacije najveći kratkoročni globalni geopolitički rizik u periodu 2024–2025, i to zato što u sledeća 24 meseca više od tri milijarde ljudi izlazi na izbore. Ko bi tu mogao koga, kojom vrstom fejk poruka i drugih manipulacija da vrbuje i za šta sve, kakvu ulogu bi mogla da odigra zloupotreba veštačke inteligencije radi potpirivanja nemira i eventualne kriminalizacije društava u postizbornom periodu – jedna je od centralnih najavljenih debata na predstojećem „Davosu”.

U međuvremenu, preteća globalna klimatska katastrofa, zastrašujući dugovi država, firmi i pojedinaca, sve nove ekonomske neizvesnosti otežane osujećenim lancima snabdevanja i drugim faktorima „privredne polikrize” standardno su na meniju „Davosa”. I to sve uz ponovljene apele učesnika – među kojima su i neki od najbogatijih ljudi sveta – da svi privredni akteri treba da imaju udela u oblikovanju pravednijeg i inkluzivnijeg globalnog poretka.

Mimo ove, naizgled rutinske tematike, jedna tema ovogodišnjeg Davosa unapred zvuči zastrašujuće. A to je tema sesije pod naslovom: „Priprema za bolest Iks”. Prema objavi Svetske zdravstvene organizacije, „bolest Iks” predstavlja saznanje da bi ozbiljna epidemija međunarodnih razmera mogla biti izazvana trenutno nepoznatim patogenom koji izaziva oboljenje kod ljudi. Spekulacije su da je reč, navodno, o oboljenju koje bi moglo biti i dvadeset puta smrtonosnije od korone.

Među učesnicima sesije povodom „bolesti Iks” najavljeni su Tedros Gebrejesus, direktor SZO, i Mišel Demare, predsednik borda „Astrazeneka”.

Inače, 54. SEF obezbeđuje oko 5.000 vojnika i nepreciziran broj pripadnika službi bezbednosti Švajcarske.

Kineski premijer prvi za govornicom

Premijer Kine Li Ćang biće prvi strani državnik za govornicom danas. U radu foruma u utorak ujutru prethodno u debati učestvuje premijer Katara Muhamed bin Abdulrahman Al Tani. Posle Kećijanga specijalno obraćanje forumu upriličeno je za predsednicu Evropske komisije Ursulu fon der Lajen, predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog, savetnika za nacionalnu bezbednost SAD Džejka Salivena, kao i premijeri Jordana i Vijetnama Bišer Hani el Sudani i Fam Min Čin.

Zelenski nije bio na sastanku o “formuli mira”

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski nije juče prisustvovao sastanku savetnika za nacionalnu bezbednost zemalja širom sveta o „mirovnoj formuli” za Ukrajinu. Njega je predstavljao šef kabineta Andrij Jermak, koji je rekao da je sastanku prisustvovalo 18 predstavnika azijskih, 12 afričkih i šest južnoameričkih zemalja. Nakon sastanka ministar spoljnih poslova Švajcarske Injasio Kasis poručio je da Kina treba da bude uključena u napore da se okonča rat između Ukrajine i Rusije, kao i druge zemlje sa kojima Moskva održava kontakt. On je istakao da skup mora popločati put do pregovora Moskve i Kijeva o okončanju rata. Kasis je kazao da su zemlje koje imaju dijalog sa Rusijom, kao što su Brazil, Indija i Južna Afrika, bile uključene u razgovore u Davosu i da bi mogle da odigraju važnu ulogu. „Učešće alijanse BRIKS je veoma važno jer ove zemlje imaju odnos sa Rusijom”, rekao je on, a prenele agencije. Uloga globalnog Juga u ukrajinskoj „formuli mira” u fokusu je razgovora u Davosu. Mnoge od nesvrstanih zemalja iz Afrike, Latinske Amerike, Bliskog istoka i Azije, koje su uglavnom ostale po strani povodom Ukrajine, biće ove nedelje predstavljene u Davosu.

Izvor: Politika.rs

Komentari (0)

Ostavite komentar

    Trenutno nema komentara. Budite prvi koji će komentarisati!