Tokom 2023. najmanje krađa u poslednje dve decenije u Srbiji

Prema ovim podacima, broj teških krađa 2023. u odnosu, na primer, na 2001. manji je 77,9 odsto

Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju
Foto: Printscreen/Youtube

Tokom 2023. bilo je najmanje krađa u našoj zemlji u poslednje dve decenije, saopšteno je prošle nedelje na velikom kolegijumu MUP-a Srbije, kada su predstavljeni rezultati rada policije.

Prema ovim podacima, broj teških krađa 2023. u odnosu, na primer, na 2001. manji je 77,9 odsto. Policija beleži i konstantan trend smanjenja krivičnih dela razbojništvo, pa je tako 2000. godine registrovano 2.184, a lane gotovo četiri puta manje ovih krivičnih dela – 567. Takođe, krađa vozila u 2023. je na nivou statističke greške i najmanja je u periodu od 2000. godine.

Veljko Mijailović, iskusni policajac i predsednik reprezentativnog Policijskog sindikata Srbije (PSS), kaže za „Politiku” da se ovo unapređenje sektora bezbednosti u našoj zemlji prvenstveno ogleda u preventivnom i ozbiljnom radu pripadnika MUP-a.

„Svakako da u poslovima policije mogu da pomognu i kamere koja se sada nalaze na mnogim mestima. Snimci sa kamera služe prilikom rasvetljavanja krivičnih dela, a činjenica da izvršioci znaju da je policija svuda prisutna i da ima dobru pokrivenost kamerama svakako ih odvlači i od krivičnih dela krađa”, kaže Mijailović.

Predsednik PSS-a smatra da je prošle godine postavljen profesionalni menadžment u ministarstvu i da je i to uticalo na poboljšanje sektora bezbednosti.

„Kada to kažem, mislim na ljude u policiji koji rade na ulici (na terenu) i na najvišim pozicijama – na čelu Uprave kriminalističke policije, kao i na mestima načelnika i zamenika načelnika policijskih uprava”, ističe naš sagovornik.

Krađa je procentualno manje, saopštavaju iz MUP-a, ali stiče se utisak da je ipak veliki broj dece koja umesto da bude u školi, napada stare i nemoćne i krade na ulici…

Mijailović odgovara da je policija već uključena i u tu problematiku, ali, prema njegovom mišljenju, u rešavanje tog problema trebalo bi više da se uključe i centri za socijalni rad i druge institucije koje mogu da pomognu.

„Krađe koje počine deca kod nas procentualno su manje nego u mnogim gradovima Evrope, na primer u Berlinu i Beču, gde je veći procenat mlađih od 14 godina koji kradu”, kaže Mijailović.

Kada je reč o krađama automobila, on smatra da je to krivično delo kod nas skoro potpuno iskorenjeno.

„Pre petnaest godina bilo je aktuelno da određene kriminalne grupe kradu skupocena vozila, pa od vlasnika traže otkup. Toga više nema. Mnoge kriminalne grupe ’specijalizovane’ za krađu automobila davno su razbijene”, dodaje on.

Predsednik PSS-a ističe i da bi se poboljšao osećaj sigurnosti i sveobuhvatna bezbednosna situacija u našoj zemlji – od smanjenja sitnih krađa do razbijanja organizovanih kriminalnih grupa – bitno je nastaviti i ulaganje u Ministarstvo unutrašnjih poslova.

„Prošle godine smo prvi put počeli da sređujemo i pojedine objekte u kojima policija radi. Intencija je da se poboljšaju plate i uslovi za rad policajaca”, zaključuje Veljko Mijailović.

Sa druge strane, kriminolog Dobrivoje Radovanović kritički je nastrojen prema ovoj statistici MUP-a.

Šta znači to kada policija kaže da je najmanje krađa u poslednje dve decenije?

„To znači da je najmanje krađa registrovala statistika i od toga više ništa ne znači. Mi i dalje imamo visok sloj siromašnih ljudi, imamo i mnogo maloletničkog kriminala koji se pomera. Klinci više ne idu da kradu u radnjama, oni sada diluju drogu. To im je ’elegantniji’ i jednostavniji posao i više para donosi nego krađa. Dilovanje droge maloletnika je policiji neotkriveni kriminal”, smatra Radovanović.

Kriminolog kaže za „Politiku” da element statistike kriminala ima tri dimenzije, koje su međusobno čak i nesaglasne.

„Mora se razlikovati registrovani i neregistrovani kriminal. Statistika barata samo registrovanim kriminalom koji ima dve kategorije – otkriveni i neotkriveni. Statistika ’radi’ samo sa otkrivenim kriminalom. Iz priča mojih studenata koji su sada policajci znam da su im fioke pune nerešenih slučajeva.

Srbija ima fenomen neregistrovanog kriminala, i to je u našoj zemlji mnogo veći problem nego što je otkriveni kriminal, to jest to što postaje statistika. Ceo naš sistem ne funkcioniše na nivou sitnih i teških krađa, provala i krađa automobila, već je na mnogo višem nivou organizovanog finansijskog kriminala koji pokriva operacije s milionima”, zaključuje Dobrivoje Radovanović.

Politika/Aleksandar Bojović

Izvor: Politika.rs

Komentari (0)

    Trenutno nema komentara. Budite prvi koji će komentarisati!

Ostavite komentar