Ambasador Srbije u SAD Marko Đurić otvorio je danas u Vašingtonu konferenciju “Molitva za mir, stabilnost i pravdu”, posvećenu Kosovu, ističući da je Srbija u poslednjih 20 meseci suočena sa situacijom bez presedana – sa etničkim čišćenjem Srba sa Kosova, te da su osnovne vrednosti za koje se zalaže međunarodna zajednica danas napadnute od strane Aljbina Kurtija, zbog čega je vreme da se reaguje.
“Ideja ove konferencije je da se sastanemo, kako biste čuli ono što se dešava na Kosovu i Metohiji. Istovremeno, da uputimo poziv za akciju srpskoj zajednici u SAD, jer naša braća i sestre, naša zemlja i crkva na KiM vas trebaju u ovo vreme”, poručio je Đurić.
Ukazao je da je posle 1999. godine 247.000 Srba proterano sa Kosova, što je situacija bez presedana u posleratnoj istoriji. Ogromna većina se nije vratila svojim kućama – vratilo se samo 1,7 odsto Srba, što je najniža stopa povratka bilo gde u svetu po zvaničnim podacima Ujedinjenih nacija, ukazao je ambasdor Srbije.
Primera radi, naveo je da su pojedini gradovi, poput Prizrena, nekadašnjeg glavnog srpskog grada – ostali bez Srba.
“Bilo je 42.000 Srba, a danas je svega 20 starijih građana. Da nije naše crkve, u Prizrenu ne bismo imali nijednog Srbina”, rekao je Đurić.
Istakao je da je Srbija posle 2000. preuzela drugačiji politički smer, okrenut prema Evropi, ali da se nasilje prema Srbima nastavilo, podsećajući na pogrom 2004. godine.
“Nasilje koje je trajalo danima nije sprečeno. Zapaljeno je 35 crkava i manastira. Kosovo je 2008. nagrađeno još jednom podrškom jednosranim proglašenjm nezavisnosti. Kosovo je proglasilo nezavisnost u situaciji u kojoj je Srbija imala demokratsku vladu, na evropskom putu, koja je bila članica Saveta Evrope, OEBS-a, brojnih organizacija… Nikada nije sproveden referendum, već samo odluka monoetničke grupe, bez podrške srpske zajednice. Nažalost, brojne zemlje su priznale”, rekao je Đurić.
Podsetio je i da je 2010. Generalna skupština UN usvojila odluku da podrži proces dijaloga, sa ciljem stvaranja mira i stabilnosti, normalnih odnosa unutar Kosova, u skladu sa Rezolucijom Saveta bezbednosti UN 1244.
“Proces dijaloga imao je uspone i padove. Dogovorili smo 2013. Godine Briselski sporazum, a ključni elementi su bili da je statusno neutralan, bez prejudiciranja strana o statusu, ali da dozvoljava Srbima da se integrišu u institucije, uz multietničku jednicu za zaštitu manastira. Iako to nije bilo idealno donelo je neku vrstu stabilnosti”, rekao je amabador.
Ukazao je su pre 20 meseci stvari počele brzo da se pogoršavaju na Kosovu, izborom Aljbina Kurtija na mesto premijera.
Komentari (0)