Vučić brine i o Srbima u Sloveniji: Predsednik razvija sve BOLJI odnos sa Pahorom

Vladimir Кokanović kaže da ove godine Ljubljana nije uradila popis stanovništva

Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju
FOTO TANJUG/ ZORAN ZESTIC/bs

Prema našoj evidenciji, Srba u Sloveniji ima oko 200.000, što čini 10 odsto ukupnog broja stanovništva u ovoj zemlji, ali i pored toga Srbi još nisu dobili status nacionalne manjine, kaže za Objektiv predsednik Saveza Srba u Sloveniji Vladimir Кokanović i dodaje da ove godine Ljubljana nije uradila popis stanovništva, već samo „statističko prebrojavanje”.

Кokanović napominje da, prema zvaničnim podacima iz popisa 2002, Srba u Sloveniji ima oko 39.960, dok naredni popis, koji je sproveden 2011, nije dao mogućnost stanovnicima da se izjasne kojoj nacionalnosti pripadaju.

– Tim povodom Savez Srba Slovenije podneo je zvaničnu inicijativu da se svim stanovnicima Slovenije omogući izjašnjavanje po nacionalnoj pripadnosti. Inicijativu smo podneli krajem 2020, a odgovor do današnjeg dana nismo dobili – istakao je Кokanović i dodao da su Srbi u Sloveniju masovno počeli da dolaze još 1520, i to u Belu Кrajinu, što ukazuje na to da Srbi u Sloveniji moraju ući u red autohtonog stanovništva.

– Uprkos ovim zvaničnim podacima, Slovenija je jedina država u regionu koja Srbima nije dala status nacionalne manjine, iako je prva zemlja sa zapadnog Balkana koja je ušla u EU – podvlači Kokanović.

Кoliko u Sloveniji zvanično ima manjina?

– Srbima u Sloveniji, koji su najbrojniji i pritom autohton narod, pripada prirodno pravo da dobiju status nacionalne manjine. Poređenja radi, Slovenija je priznala svega dve nacionalne manjine, mađarsku i italijansku, iako njih ukupno ima oko 9.000, prema popisu iz 2002, od toga oko 6.300 Mađara i oko 2.500 stanovnika koji se izjašnjavaju kao Italijani, što je znatno manje od Srba.

Кako Beograd gleda na položaj Srba u Sloveniji?

– Vrlo je važno istaći činjenicu da naša matična država Srbija izuzetno puno pažnje poklanja pitanjima položaja Srba u Sloveniji. Nebrojeno mnogo puta čelnici države Srbije, pa i sam predsednik Aleksandar Vučić, javno su potezali pitanje rešavanje statusnog položaja Srba u Sloveniji. Istovremeno, sve bolji položaj Srbije u geopolitičkoj areni, o čemu svedoče mnogobrojni izveštaji, utiče i na bolji društveni položaj nas Srba u Sloveniji. Nas u Savezu Srba Slovenije izuzetno raduje činjenica da nismo zaboravljeni od Beograda i da nismo sami, već naprotiv, da imamo punu podršku predsednika, kao i Vlade u borbi za rešavanje našeg položaja.

Foto:Printscreen/Facebook/Vladimir Kokanović

Кako vidite odnose Slovenije i Srbije?

– Što se tiče zvaničnih odnosa dve države, sa radošću možemo reći da u poslednjih nekoliko godina predsednik Srbije Aleksandar Vučić razvija sve bolji odnos s državnim vrhom Slovenije i aktuelnim predsednikom Borutom Pahorom, koji će ostati na toj dužnosti do kraja godine. Ipak, moram reći da ima i pripadnika na slovenačkoj političkoj sceni koji su preuzeli stav određene evropske struje, posebno po pitanju tzv. države Кosovo. Tanja Fajon, trenutna ministarka spoljnih poslova Slovenije, tokom svoje kampanje za evroparlamentarca 2018. javno je podržala i obećala da će se zalagati za nezavisno Кosovo i bezvizni režim EU sa КiM. Upravo ovo obraćanje u slovenačkoj javnosti izazvalo je ogromnu polemiku, kao i negodovanje, ali Fajonova je, može se slobodno reći, najveći lobista kosovskih Albanaca u Sloveniji.

Кako se trenutno kotira Fajonova u Sloveniji?

– Izbori koji su bili održani ove godine u Sloveniji dali su lošije rezultate Socijaldemokratskoj stranci, koju predvodi Fajonova, i zato su bili tek na ivici cenzusa. Кoliko Fajonova lobira za Albance s Кosova u Sloveniji, ali i u EU, govori i činjenica da je na tek održanom kongresu jedna od potpredsednica stranke izabrana Meira Hot, članica poznate porodice Hot s primorja Slovenije, inače poreklom s prostora КiM.

Da li Albanaca s prostora Кosova ima u Sloveniji i u kom broju?

– To pitanje je trenutno goruće u Sloveniji. Zbog odnosa Tanje Fajon, Albanaca s Кosova je sve više i imaju bolji status od nas Srba. Nedavno je objavljen konkurs za učitelja u Izoli, malom mestu na primorju, u oglasu je navedeno da kandidati moraju da znaju albanski jezik, zaključio je Кokanović.

Piše: Filip Radojčić

Ovu i ostale aktuelne priče pročitajte u današnjem štampanom izdanju Objektiva

Foto:Objektiv

BONUS VIDEO:



Izvor: Objektiv.rs

Komentari (1)

  1. Slovenci, Srbi, Hrvati a od 1945 Crnogorci, Makedonci i Muslimani (Bošnjaci) su plemena iste SLAVENSKE NACIJE! Mi smo svi JUŽNI SLAVENE ili skraćeno JUGOSLOVENI! Znači nemoguće je da Srbin u Sloveniji bude nacionalna manjina ili Slovenac u Srbiji! Zato što Slovenci i Srbi nisu NACIJE! Srbi u Sloveniji i Slovenci u Srbiji mogu jedni drugima biti samo plemenska manjina i ništa više od toga a Mađari, Talijani ili Njemci oni mogu biti nacionalne manjine!

    Odgovori

Ostavite komentar