Narodna verovanja za Vaskrs: Evo šta danas treba, a šta NIKAKO NE SME da se radi

Jedan od najlepših i najradosnijih srpskih običaja, koji se nije iskorenio jeste farbanje jaja

Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju
Foto/Pixabay.com

Vaskrs je najveći hrišćanski praznik kojim se proslavlja povratak u život – vaskrsenje Gospoda Isusa Hrista. Po hrišćanskom verovanju, to se desilo trećeg dana posle njegove smrti.

Iz teološke perspektive, danas je najvažniji hrišćanski praznik, a njime se izražava radost zbog konačne pobede sina Božjeg nad smrću.

Jedan od najlepših i najradosnijih srpskih običaja, koji se nije iskorenio jeste farbanje jaja za Vaskrs. Vredna domaćica, po ustaljenoj tradiciji, vaskršnja jaja boji na Veliki petak, u dan kada se ništa drugo ne radi, već su sve misli upućene na strašni događaj Hristovog nevinog stradanja na Golgoti.

Za Vaskrs se vežu i brojni narodni običaji koji su specifični samo za neke krajeve. Jedan od njih je običaj da se jajima deci trljaju obrazi, i da se ukućani umivaju vodom u kojoj su jaja prenoćila.

U vodu za umivanje valja da se stave dren i bosiljak. Ovaj običaj je i dalje prisutan u mnogim seoskim područjima Srbije, ali se veruje i da bi ovakvu vodu odmah trebalo potrošiti, jer ako prenoći može da donese nesreću, prenosi Telegraf.

Prvo jaje ofarbano u crveno naziva se čuvarkuća, čuvar, stražar, stražnik… Za njega se veruje da ima posebnu moć, pa se zato koristilo u magiji plodnosti, ali i za zaštitu ljudi i ljudskog zdravlja.

Čuvarkuća se koristila i za zaštitu useva pa se često zakopavalo u dvorište ili njivu. Ipak, trebalo je biti oprezan sa ovim jajetom, jer pogrešno rukovanje, smatralo se, moglo je da donese štetu.

Pored toga, postoje i stvari koje, prema narodnim običajima, ne valja raditi na današnji dan. Jedna od njih je kasno ustajanje i kasno leganje. Verovalo se da to donosi “zastoj u napretku”.

Drugi važan običaj, vezan za ovaj praznik, je pričešće, koje se, osim u crkvi, obavljalo i u prirodi. Tačnije, u Šumadiji je bio običaj da se pričest obavi u prirodi, jedenjem pupoljka leske ili glogovog lista i ispovedanjem.

U istočnim i južnim krajevima, takav ritual se zvao komkanjem, a tokom njega, pre ručka su se drenove rese, trave zdravca i parčići uskršnjeg kolača potapali u vino. Svi ukućani su morali da piju tu “komku” nakon čega su preskakali sekiru na pragu kuće izgovarajući želje za sreću i napredak.

Jedno od obeležja Vaskrsa koje je prisutno menđu svim Srbima jeste svečani ručak, kojim se i zvanično prekida sedmonedeljni post u krugu porodice.

Pratite nas i putem iOS i  android aplikacije – Objektiv.rs



Izvor: Objektiv.rs

Komentari (0)

    Trenutno nema komentara. Budite prvi koji će komentarisati!

Ostavite komentar