Danas je Međunarodni dan muškaraca: U Srbiji više od polovine doživelo sagorevanje na poslu

Uspeh muškaraca se i dalje često meri zaradom i društvenim statusom

Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju
Foto: Magnific/fxquadro

Međunarodni dan muškaraca obeležava se danas, a zbog tradicionalne uloge “hranitelja porodice” u Srbiji muškarac češće prihvata prekovremeni rad, skoro nikada ne koristi odsustvo zbog dece, dok više od polovine muškaraca priznaje da radi tempom koji vodi u sagorevanje na poslu.

Po podacima Republičkog zavoda za statistiku, Nacionalne službe za zapošljavanje i Infostuda, prosečni zaposleni muškarac u Srbiji na tržište rada ulazi rano, odmah posle završene srednje škole, a radni vek provodi na fizički zahtevnim i rizičnim poslovima, uglavnom u građevinarstvu, industriji i transportu.

U tekstu na sajtu Poslovi Infostud se navodi da, iako se uspeh muškaraca i dalje često meri zaradom i društvenim statusom, istraživanje “Šta to radi zaposlene”, u kom je učestvovalo 3.452 zaposlena iz kompanija koje posluju u Srbiji, od kojih je 1.071 bio muškarac, otkriva da 55,5 odsto ispitanih muškaraca smatra da sadašnji tempo i intenzitet rada ne bi mogli da nastave još dve godine bez posledica po zdravlje, dok 51,8 odsto kaže da je već doživelo sagorevanje na poslu.

Dodaje se da istraživanje, koje su sproveli Infostud, TIM centar, Osiguranik i Rezilient, otkriva da se o preopterećenosti i stresu na poslu i dalje se retko otvoreno govori.

Jedan od osnivača platforme Rezilient i konsultantske kuće TIM Centar Predrag Okanović naglasio je da 47,1 odsto muškaraca radi u okruženju gde se preopterećenost krije ili doživljava kao slabost.

– Zaposleni najčešće ćute iz straha od posledica po karijeru ili zato što se pokazivanje stresa i traženje podrške u njihovim firmama posmatra kao znak nesposobnosti – poručio je Okanović.

Naglašeno je da dodatni pritisak često dolazi od rukovodilaca jer 43,3 odsto muškaraca navodi da im šefovi samo povećavaju stres, dok tek svaki sedmi ima nadređenog koji mu pomaže da lakše podnese teret posla, a čak i kada otvoreno zatraže pomoć, u trećini slučajeva sve se završi na lepim rečima, bez stvarne preraspodele zadataka ili pomeranja rokova.

Kako je analiza pokazala, sve manje muškaraca pristaje na trku za karijerom po svaku cenu, pa tako tek 13,6 odsto njih bira visoku platu i brzo napredovanje uprkos stresu, dok najveći deo idealan posao vidi u spoju fer zarade, autonomije i fleksibilnosti.

Pogodnosti koje muškarci priželjkuju jesu fleksibilno radno vreme, rad od kuće i četvorodnevna radna nedelja.

Zvanični podaci RZS pokazuju da 85,5 odsto zaposlenih u zanatstvu i 73,8 odsto u sektoru rukovalaca mašinama, montera i vozača čine muškarci, a brzi ulazak u svet teškog rada oslikava i podatak da mladi muškarci obuhvataju čak 63,9 odsto ukupno zaposlenih u uzrastu od 15 do 24 godine, ulazeći u radni odnos odmah po završetku stručnih škola.

Prema podacima Infostuda, kada se posmatraju poslovi sa najvećim rodnim razlikama, muškarci ubedljivo dominiraju u tehničkim i terenskim zanimanjima, pa se tako na oglas za električara na jednu žensku prijavu stiže čak 46 prijava muškaraca, kod elektromontera taj odnos iznosi 44 prema jedan u korist muškaraca, dok je kod rukovalaca građevinskim mašinama 38 prema jedan.

S druge strane, muškarci se u znatno manjoj meri prijavljuju na poslove u oblasti nege, obrazovanja i farmacije, pa na oglase za vaspitače žene šalju osam puta više prijava od muškaraca, za farmaceutske tehničare pet puta više, dok je na pozicijama kozmetičara taj odnos čak 13 prema jedan u korist žena.

Na sajtu Poslovi Infostud najveći prosečan broj prijava na oglas od muških kandidata stiže za poslove izlagača robe, komerijaliste i kurira, ali i IT podrške i specijaliste za društvene mreže.

Poslednji podaci RZS iz Ankete o radnoj snazi i biltena Nacionalne službe za zapošljavanje pokazuju da je stopa zaposlenosti muškaraca u dobi od 15 do 64 godine, u drugom kvartalu iznosila 72,3 odsto, što je za 11 procentnih poena više nego kod žena.

Statistika otkriva dubok paradoks na domaćem tržištu rada jer, s jedne strane, muškarci čine čak 64,1 odsto rukovodilaca, odnosno drže 71.000 od ukupno 110.700 upravljačkih pozicija u Srbiji, a sa druge strane, udeo visokoobrazovanih znatno je veći među zaposlenim ženama, gde fakultetsku diplomu ima gotovo 40 odsto žena, dok je među zaposlenim muškarcima taj udeo svega 25,7 odsto.

Uz to, mladi muškarci ulaze u svet rada znatno ranije od svojih vršnjakinja jer u uzrastu od 15 do 24 godine radi čak 29,2 odsto mladića u odnosu na 17,4 odsto devojaka.

Komentarišući ove pokazatelje, profesorka Ekonomskog fakulteta u Beogradu i naučna saradnica Fondacije za razvoj ekonomskih nauka (FREN) Jelena Žarković, ukazala je na duboku ukorenjenost rodnih predrasuda na tržištu rada, kao i da je jedna od njih podrazumeva da muškarac mora da bude primarni hranitelj porodice, dok se od žena očekuje rad u domaćinstvu i briga o deci.

– Svo vreme koje muškarci ne provedu baveći se neplaćenim poslovima vezanim za kuću i brigu o deci omogućava im da budu fleksibilniji za zahteve viših funkcija u firmama, da ostanu duže na poslu, idu na poslovna putovanja i prisustvuju neformalnim druženjima – objasnila je Žarkovićeva.

Istakla je da se kroz neformalne odnose razvija mehanizam koji dodatno učvršćuje moć muškaraca na upravljačkim pozicijama.

– Održivost ovih rodnih obrazaca oslikava i podatak da pravo na roditeljsko odsustvo u Srbiji koristi ekstremno mali broj muškaraca, svega oko 300 godišnje na nivou cele zemlje – navela je Žarković.

S druge strane, posmatrajući poziciju muškaraca koji radni vek provode na fizički zahtevnim poslovima, ekonomista Veljko M. Mijušković upozorio je da sama stopa zaposlenosti od 72,3 odsto ne govori dovoljno o kvalitetu i rizičnosti radnih mesta.

Govoreći o podacima da mladi muškarci rano ulaze na tržište rada, Mijušković je ukazao i na dugoročne rizike ukoliko se ulaskom u radni odnos prekine dalji proces obrazovanja.

Mijušković je istakao da će najveći izazov biti zadržati posao tokom dužeg radnog veka, prilagođavanje tehnologijama i očuvanje zdravlja na fizički zahtevnim poslovima, pri čemu usled automatizacije rutinskih industrijskih i transportnih zadataka obrazovni sistem i poslodavci moraju omogućiti fleksibilne obuke i sticanje digitalnih veština.

Izvor: Tanjug

Komentari (0)

    Trenutno nema komentara. Budite prvi koji će komentarisati!

Ostavite komentar