Tetovažu obično doživljavamo kao pigment koji ostaje u koži, ali deo mastila može da ode mnogo dalje od mesta na kojem je unet. Čestice boje mogu da uđu u limfni sistem i da stignu do najbližih limfnih čvorova. Tamo mogu da ostanu godinama, pa čak i decenijama. Zbog toga naučnici sve više proučavaju kako dugotrajno prisustvo pigmenta utiče na imuni sistem.
Tokom tetoviranja mastilo ulazi u dermis, dublji sloj kože. Ćelije imunskog sistema prepoznaju pigment kao stranu materiju i pokušavaju da ga “pokupe”, ali deo čestica zatim preko limfnih sudova dospeva do limfnih čvorova.

Limfni čvorovi mogu da promene boju
Lekari su pigment pronalazili u limfnim čvorovima tetoviranih osoba, a oni ponekad mogu da poprime crnu, plavu ili drugu boju. U pojedinim slučajevima takve promene mogu da otežaju tumačenje snimaka ili pregleda, jer pigmentirani čvorovi mogu da liče na druge promene.
Istraživanja pokazuju da pigment može da ostane u limfnim čvorovima veoma dugo, čak i kod tetovaža starih više decenija.

Šta to znači za zdravlje?
Studija objavljena 2025. pokazala je da mastilo može da izazove zapaljensku reakciju u limfnim čvorovima, ali veliki deo tih nalaza potiče iz eksperimenata na životinjama i ćelijama. Zato još nema dovoljno dokaza da prisustvo pigmenta samo po sebi izaziva bolest kod ljudi.
Dakle, tetovaža nije samo ono što vidimo na koži. Deo pigmenta može godinama da ostane u limfnom sistemu, a naučnici tek pokušavaju da utvrde kakav dugoročni značaj to može da ima za organizam.







Komentari (0)