Na dan kada je Rusija započela invaziju na Ukrajinu, Vladimir Putin okupio je najbogatije ruske poslovne ljude u Kremlju. Sedeli su u tišini dok je od njih tražio da podrže rusku privredu. Gotovo pet godina kasnije, deo tih milijardera, prema analizi BBC-ja, već razmišlja o tome kako će Rusija izgledati nakon Putinovog odlaska sa vlasti.
Neki priželjkuju povratak sistema iz devedesetih godina, kada su oligarsi imali ogroman politički uticaj. Drugi se nadaju slobodnijem društvu. Međutim, gotovo svi izbegavaju da o tome javno govore jer se plaše posledica, piše Vitalij Ševčenko, glavni analitičar BBC Monitoringa.
Sastanak u Kremlju na dan početka invazije
Putin je 24. februara 2022. godine, nekoliko sati nakon početka invazije, okupio više od 30 najbogatijih Rusa u velikoj sali Kremlja.
Poslovni ljudi sedeli su uz jedan zid, sa maskama na licima zbog pandemije koronavirusa. Jedan ruski novinar opisao ih je kao blede i neispavane.
Putin je sedeo na suprotnoj strani prostorije, udaljen od njih. Za razliku od okupljenih milijardera, nije nosio masku.
„Želeo bih da vas pozovem da pokažete razumevanje za ono što se događa i da zajedno sa vladom pronađete načine da podržite proizvodnju, privredu i radna mesta“, poručio im je Putin.
Na snimku koji je objavio Kremlj niko od pozvanih milijardera nije progovorio.
Zašto se ruski milijarderi plaše Putina?
BBC podseća na slučaj Mihaila Hodorkovskog, koji je početkom dvehiljaditih bio najbogatiji čovek u Rusiji.
Hodorkovski je finansirao opozicione grupe i 2003. godine javno optužio Putina da dozvoljava široko rasprostranjenu korupciju. Iste godine završio je u zatvoru, gde je proveo deset godina.
Osuđen je za utaju poreza, prevaru i proneveru, a optužbe je odbacivao. Njegovo zatvaranje postalo je upozorenje drugim bogatim Rusima o mogućim posledicama sukoba sa Kremljom.
Bil Brauder, finansijer koji je nekada bio najveći strani investitor u Rusiji, prisetio se kako su se oligarsi ponašali na međunarodnim ekonomskim skupovima.
„Putin bi se pojavio i bilo je neverovatno gledati kako se ti navodno izuzetno dominantni muškarci pretvaraju u potpuno pokorne, gotovo očajne školarce“, rekao je Brauder za BBC.
Imaju gotovo 700 milijardi dolara, ali malo političke moći
Broj ruskih milijardera tokom rata dostigao je rekordni nivo. Prema Forbsu, danas ih ima 155, a njihovo zajedničko bogatstvo približava se iznosu od 700 milijardi dolara.
Međutim, njihov novac više im ne donosi politički uticaj kakav su imali tokom devedesetih godina.
Putin je nakon početka invazije kombinovao kazne i nagrade. Poslovni ljudi koji su kritikovali rat gubili su imovinu, dok su oni lojalni Kremlju dobijali unosne državne ugovore povezane sa ratom.
„Oni nemaju nikakve karte u rukama, nemaju nikakvu mogućnost delovanja. Bogati su zato što imaju određene veze sa Putinom, a ne obrnuto“, rekao je Dmitrij Nekrasov, bivši savetnik Kremlja koji danas živi u egzilu.
Sankcije su im promenile način života
Ruski milijarderi suočavaju se i sa posledicama zapadnih sankcija. Mnogi više ne mogu slobodno da putuju privatnim avionima, koriste jahte u evropskim lukama ili borave u luksuznim odmaralištima.
Brauder kaže da su ljudi koji su nekada bili dobrodošli na najprestižnijim svetskim događajima sada izolovani.
„Prema njima se ponašaju kao prema sitnim kriminalcima. Ne mogu da lete privatnim avionima. Njihove jahte ne mogu da pristanu u najboljim evropskim lukama“, rekao je.
Istovremeno, milijarderi u Rusiji imaju sve manje prostora za samostalno političko delovanje.
Šta će se dogoditi kada Putin ode?
Analitičari sa kojima je razgovarao BBC izdvajaju tri moguća scenarija nakon Putinovog odlaska: demokratizaciju Rusije, dolazak novog autoritarnog vladara ili povratak sistema u kojem nekoliko bogatih grupa kontroliše političke odluke.
Prema ruskom Ustavu, ako predsednik podnese ostavku ili umre tokom mandata, njegove dužnosti privremeno preuzima premijer. Tu funkciju trenutno obavlja Mihail Mišustin.
Međutim, analitičari smatraju da bi Putinov odlazak mogao da otvori borbu za politički uticaj, jer Mišustin do sada nije pokazivao predsedničke ambicije.
Aleksandra Prokopenko, ruska analitičarka u egzilu, smatra da bi demokratizacija bila posebno teška jer su demokratske institucije tokom Putinove vladavine znatno oslabljene.
„Rusija se toliko navikla na nasilje da se odvikla od uobičajenih demokratskih postupaka“, rekla je Prokopenko.
Neki milijarderi žele povratak u devedesete
Za deo ruske poslovne elite najprivlačniji scenario jeste povratak političkog uticaja koji su oligarsi imali nakon raspada Sovjetskog Saveza.
Tokom devedesetih godina bogati poslovni ljudi preuzimali su velike državne kompanije i koristili svoje veze kako bi uticali na političke odluke.
Putin ih je nakon dolaska na vlast 2000. godine postepeno potčinio Kremlju.
„Želeli bi da se vrate u vreme kada se njihovo mišljenje uvažavalo, kada im imovina nije oduzimana i kada su razumeli pravila igre“, rekla je Prokopenko.
Nekrasov tvrdi da pojedini milijarderi već pokušavaju da uspostave dobre odnose sa uticajnim ministrima i bezbednosnim zvaničnicima, ali da ne preduzimaju otvorenije političke korake.
Putina više ne zovu šefom, već dedom
Prokopenko kaže da se među bogatim Rusima promenio i način na koji privatno govore o Putinu.
Nekada su ga nazivali načelnikom, prvim ili jednostavno njegovim inicijalima VV. Danas ga neki nazivaju „ded“, odnosno deda.
Prema njenim rečima, taj nadimak izgovaraju sa dozom prezira.
Opisala je i razgovor sa jednim milijarderom koji je sve vreme sedeo na svom mobilnom telefonu jer je verovao da će tako otežati prisluškivanje.
„Pomislila sam da je to potpuno staljinistička vrsta straha. Potpuno je iracionalan“, rekla je Prokopenko.
Jedan od najbogatijih Rusa javno progovorio o promenama
Jedan od retkih bogatih Rusa koji je javno govorio o budućnosti zemlje jeste Andrej Meljničenko, jedan od najvećih svetskih proizvođača veštačkih đubriva i osmi najbogatiji Rus. On je oženjen Beograđankom Sandrom Meljničenko, nekadašnjom članicom dens grupe Models, koja je preko noći je postala milijarderka pošto joj je suprug, ruski oligarh Andrej Meljničenko, na svoj 50. rođendan prepisao celokupno bogatstvo i vlasništvo nad dve najveće svetske kompanije za proizvodnju uglja i đubriva, samo dan pre nego što mu je Evropska unija sankcionisala sredstva.
U intervjuu za časopis The Economist početkom godine izneo je neke stavove bliske Kremlju, uključujući tvrdnje da se u Ukrajini zapravo sukobljavaju Rusija i Zapad.
Međutim, založio se i za političke promene koje bi dovele do okončanja vladavine jednog čoveka i većeg otvaranja Rusije prema svetu.
Nije direktno zatražio Putinov odlazak sa vlasti.
Novinar The Economista Arkadij Ostrovski, koji je razgovarao sa Meljničenkom, smatra da je njegov istup znak širih promena u razmišljanju ruske poslovne elite.
„Osećaju da Rusija nema budućnost“
Ostrovski kaže da među mnogim bogatim Rusima postoji osećaj da je rat doveo zemlju u situaciju iz koje ne vide izlaz.
Opisuje to kao osećaj potpune bezizlaznosti i nedostatka budućnosti.
Ipak, smatra da bogati Rusi za sada nisu spremni da se otvoreno suprotstave Putinu. Slično razmišlja i američki finansijer Majk Kalvi, koji je godinama ulagao u Rusiju.
„Šta mogu da urade osim da direktno odu u zatvor i izgube imovinu? Lako je ljudima koji sede u Londonu da govore: Zašto se jednostavno svi ne pobunite i odete pravo u zatvor? Upravo to bi se dogodilo“, rekao je Kalvi.
Prema sagovornicima BBC-ja, pojedini ruski milijarderi već razmišljaju o vraćanju izgubljenog političkog uticaja, ali za sada nema naznaka da organizovano pripremaju Putinovu smenu.







Komentari (0)